NATO je izrazio žaljenje jer je Kosovo odlučilo unaprijediti svoje sigurnosne snage u vojsku, ali to je sljedeći, logički potez na putu prema punopravnom statusu države, što je dobilo već podršku zapadnih sila, piše Russia Today.
Stvaranje vojske
Naime, Kosovo ima zastavu, nogometnu reprezentaciju te upravo vodi pregovore kako bi se pridružili Euroviziji, a imaju i planove za vlastitu vojsku.
Ovaj tjedan, parlament u Prištini izglasao je da lagano naoružane sigurnosne snage koje su namijenjene za krizne situacije postanu prava vojska s 5 tisuća aktivnih vojnika i 3 tisuće rezervista, što je dovelo do bijesa Srbije koja je zatražila izvanrednu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a i koji tvrde kako će to biti usmjereno protiv manjinske srpske zajednice koja živi tamo.
Reakcija NATO-a, Europske unije i SAD-a
Mnogima je posebno zanimljiva reakcija NATO-a, piše Russia Today, koji su bombardirali Srbiju 1999. godine kako bi natjerali Srbiju da prekine vojne operacije na Kosovu i napade na civilno stanovništvo te koji su dali podršku Oslobodilačkoj vojsci Kosova. Oni su nakon odluke parlamenta Kosova kritizirali odluku, a generalni tajnik Jens Stoltenberg izrazio je svoje žaljenje zbog odluke parlamenta.
Glasnogovornica povjerenice za vanjsku politiku i sigurnosna pitanja Unije Maja Kocijančič pak je izjavila kako bi status sadašnjih snaga sigurnosti trebao biti promijenjen kroz inkluzivni i postepeni proces u skladu s Ustavom Kosova.
Međutim, američki veleposlanik pri Kosovu Philip Kosnett nazvao je osnivanje kosovske vojke 'pozitivnim korakom', a glavni tajnik UN-a Antonio Guterres pozvao je “sve strane na suzdržanost”, nakon odluke Kosova o formiranju vojske.
Različiti pristupi
Naime, važno je znati zašto postoje razlike u stavovima NATO-a, SAD-a i Europske Unije.
Četiri članice NATO-a i pet članica Europske unije, među kojima je i Španjolska koja vjerojatno nikada neće priznati Kosovo zbog Katalonije, ne priznaju Kosovo kao neovisnu državu. A SAD-e je još od 1999. godine snažni zagovornik Kosova.
Russia Today smatra kako je razlog tome mineralno bogatstvo Kosova. Ističu kako se na Kosovu nalazi američka vojna baza Bondsteel i kako je u sklopu NATO-ih snaga oko 600 američkih vojnika.
Reakcija Srbije
Srbija je zaprijetila vojnom intervencijom, međutim zbog NATO-ovih snaga teško da će do toga doći te su zadražili sastanak Vijeća sigurnosti koje se održalo iza zatvorenih vrata. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić optužio je u petak navečer Sjedinjene Države, Veliku Britaniju i Njemačku da su sponzori formiranja vojske Kosova i rekao kako je zbog kosovske odluke o uspostavi vojske Srbija zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a.
“To je najdirektnija prijetnja miru i stabilnosti u regiji i sigurnosti srpskog naroda koji živi na Kosovu i Metohiji”, izjavio je ministar vanjskih poslova Ivica Dačić.
Važan aspekt cijele situacije što Vučić želi da se Srbija priključi Europskoj uniji, te je u rujnu istaknuo da želi da članstvo u Europskoj uniji bude jamstvo bilo kakvog dogovora s Kosovom.
Pristup mrkve i batine
Smatra se kako NATO i Europska unija imaju pristup mrkve prema Srbiji, što uključuje i povremeno odbijanje zahtjeva Kosova, dok SAD-e želi da Srbija 'prekine' s Rusijom.
Prošle godine visoki dužnosnik je rekao Srbiji kako ne može sjediti na 'dvije stolice istovremeno, pogotovo ako su tako daleko jedna od druge'.
Iako je Vučić rekao kako se njegova zemlja neće nikada pridružiti NATO-u, u rujnu je rekao za BBC kako je vrijeme da Srbi ponovo razmisle o vojnom savezu. Smatra se kako srpski predsjednik pokušava zadržati tradicionalnu bliskost s Rusijom, a opet biti što bliže može zapadnim silama. U međuvremenu, Milorad Dodik izjavio je kako će on tražiti nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine ako Kosovo postane punopravna članica Ujedinjenih naroda, što nije u korist Europskoj Uniji.
Milorad Dodik, Bosnian-Serb candidate for Bosnia and Herzegovina's tripartite Presidency arrives to the party headquarters in Banja Luka on October 7, 2018.
Nationalist Milorad Dodik claimed victory Sunday in a race for the Serb seat of Bosnia's three-man presidency, a post he will share with Muslim and Croat leaders in a country splintered by ethnic divides. The elevation of the hardliner to top office lays bare the nationalism haunting Bosnia more than two decades after it was torn apart by war. / AFP PHOTO / Milan RADULOVIC
Pandorina kutija
Kako navodi Russia Today, ne može se dati podrška jednima za odcjepljenje, a ne drugima te kako je cijelo područje Balkana još od '90-ih Pandorina kutija.
