Upravo traje izvanredna sjednica Vijeća sigurnosti UN-a zbog vojnih napetosti između Ukrajine i Rusije, koja je potvrdila da je jučer u vodama oko spornog poluotoka Krima pucala, a potom i zaplijenila tri ukrajinska broda. Kijev potez Rusije ocjenjuje kao ludi čin i unaprijed smišljen napad. Hitan sastanak vijeća sigurnosti UN-a zatražile su obje zemlje.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko potpisao je ukaz o uvođenju ratnog stanja u Ukrajini, koje će biti na snazi iduća dva mjeseca. Napetosti na tom području traju otkada je Rusija pripojila dio ukrajinskog teritorija 2014. godine.
'Sukob se ne uspijeva riješiti diplomatskim putem'
RTL-ov reporter Zoltan Kabok analizira odnose Ukrajine i Rusije te otkriva je li na pomolu novi rat. "Rat na istoku Ukrajine traje već više od četiri godine. Ponekad jenjava, ponekad se zaoštrava. Unatoč mirovnim pokušajima sukob se ne uspijeva riješiti diplomatskim putem.
Jučerašnji izgred u vodama Krima najozbiljniji je od potpisivanja primirja prije tri godine. Dvije topovnjače i tegljač ukrajinske mornarice koje su krenule iz Odesse prema Marijupolju zaustavljene su na ulazu u Azovsko more kod Kerčkog mosta. Brodovi ruske mornarice pravim ratnim manevrom presreli su ih te uz pucnjavu i ranjavanje ukrajinskih mornara brodove zadržali u ruskim teritorijalnim vodama
Rusija je prije toga blokirala ukrajinskoj mornarici teretnim brodom ulaz u Azovsko more, koje vodi ispod kerčkog mosta. Čitavu akciju su pratila i dva ratna ruska zrakoplova.
Bilateralni sporazum Ukrajini i Rusiji daje pravo na korištenje Azovskog mora, koje je s Crnim morem povezano uskim morskim prolazom, Kerčkim vratima. Rusi objašnjavaju ovu akciju činjenicom da ih Ukrajinu nije unaprijed izvijestila o kretanju svojih brodova", tvrdi Kabok.
Hoće li ikada na tom području biti mira?
"Napetosti na tom području eskalirale su nakon ruske aneksije Krima prije 4 godine. Nastavljene su zauzimanjem Istoka zemlje od strane separatista. Riječ je o 7% državnog teritorija. Službena Moskva negira bilo kakvu umiješanost u ove sukobe. No za stanje u Ukrajini odgovornost snosi i zapad svojim izravnim uplitanjem u ukrajinsko-ruski spor.
U sukobu na istoku i jugu Ukrajine od travnja 2014. godine poginulo je više od 10.000 ljudi. A raseljeno je više od milijun i 600 tisuća ljudi. Prije četiri odnosno tri godine u Minsku su potpisana dva sporazuma koja su predviđala mirno rješenje krize. Nakon prekida vatre Ukrajina je trebala provesti ustavnu reformu i objaviti amnestiju za separatiste. Zatim bi se teritorij vratio pod njezin nadzor. No zasada je sve stalo samo na privremenom prekidu vatre", zaključuje Kabok.