Profesor filozofije i studija holokausta i genocida na američkom Državnom sveučilištu Južni Connecticut DavidPettigrew iznio je svoje viđenje političke situacije u BiH.
"Politička nestabilnost u regiji, potaknuta rastućim nacionalizmom u Srbiji i RS, aktivno prijeti svakoj vrsti mira obećanoj u suđenjima ICTY-a. Postoje limiti u mogućnosti ICTY-a da pridonese dugotrajnom miru, kada su, odmah nakon presude Mladiću, u Višegradu otkriveni murali Karadžića i Mladića. Također, postoje limiti u mogućnosti ICTY-a da pridonese dugotrajnom miru, kada na Vracama [u Istočnom Sarajevu] i dalje stoji ploča posvećena Mladiću, i to na lokaciji odakle su napadnuti civili u Sarajevu. U svjetlu ovih limita legalnog procesa, mora biti nađena druga strategija kojom bi učinkovito mogli odgovoriti na glorifikaciju osuđenih ratnih zločinaca", izjavio je u intervjuu za Al Jazeeru Balkans David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na američkom Državnom sveučilištu Južni Connecticut, koji je veliki dio svog rada posvetio istraživanju stradanja BiH.
Prema Pettigrewu mišljenju, međunarodna zajednica je zakazala kada je u pitanju mir i stabilnost regije, da Daytonski sporazum nije "dobro sazrio" i da potrebni i efektivni napori gradnje nacije nisu završeni.
'Dio problema je bio da je visoki predstavnik'
"Dio problema je bio da je visoki predstavnik, iskusan i pametan diplomat 2006. godine ostao bez svojih moći kada nije mogao koristiti Bonske ovlasti. Slabost visokog predstavnika je samo jedan od simptoma neuspjeha međunarodne zajednice. U vremenu nakon 2006. godine separatističke ultranacionalističke ideologije i retorike su sve više dominirale političkom scenom u RS, što je destabiliziralo Bosnu i Hercegovinu i regiju. Međunarodna zajednica nije adekvatno odgovorila na trenutačnu situaciju, za koju se kaže kako je povratak retorici 90-ih", kazao je Pettigrew.
Ističe kako bi se do stvarnog pomirenja moglo doći priznanjem da sadašnja situacija nije održiva te nedozvoljavanjem potpune destabilizacije države i regije koju provodi Milorad Dodik. "Moramo se suočiti s Dodikovim naporima da Bosna i Hercegovina i dalje ostane disfunkcionalna država. Kada dobijemo priznanje da je ono što radi vodstvo RS potpuno neprihvatljivo, onda će proces traženja solucije, put ka pravdi i pomirenju, biti moguć", zaključuje.
Osvrćući se na drugostupanjsku presuda Ratku Mladiću i ponovljeno suđenje Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, Pettigrew je izjavio kako postoji mogućnost da bi presuda mogla "implicirati Srbiju". "Ako Tribunal ne osudi visokopozicionirane političke ili vojne lidere iz Beograda koji su djelovali u sklopu udruženog zločinačkog pothvata, ovo će, smatram, biti veliki propust. To se još može dogoditi, no na kraju vjerujem kako će biti na istražiteljima genocida i novinarima istražiteljima da skupe detalje kroz presude i "povežu točke" kako bi rekli priču o posvećenoj podršci Srbije genocidu u Bosni i onda da naprave politički pritisak kako bi se osigurala odšteta Bosni i preživjelima", kazao je za Al Jazeeru.
Vizija budućnosti
Na pitanje smatra li da je sada moguće osnivanje ranije predložene nezavisne komisije koja bi analizirala sudske dokumente i istražila okolnosti nastanka RS, odgovorio je: "Smatram kako je priznanje RS u Daytonu bila nagrada za "uspješan genocid". Entitet se okarakterizirao kao etnički homogen teritorij i počinio genocid i zločine protiv čovječnosti kako bi postigao svoje uspostavljanje. Ako je genocid zločin, onda međunarodna zajednica mora dovesti u pitanje političko postojanje RS. Dalje, za mene je pitanje, suočeno s Dodikovim negiranjem genocida, secesionističkom retorikom, barbarskom glorifikacijom počinitelja i govorom mržnje – koji svi imaju za cilj obeshrabrivanje povratka izbjeglica – je li nastavak trenutačne blokade realističan u svakom smislu te riječi. Smatram kako je trenutačna situacija neodrživa. Bosnu za taoca drže Daytonski mirovni sporazum i Dodik.
Osjećam kako moramo promovirati viziju budućnosti, viziju koja govori o jedinstvenoj Bosni i Hercegovini u sklopu europskih integracija, kao i strateške ciljeve koji osiguravaju ispunjavanje te vizije. Koliko mogu reći, za veći dio takva vizija i takvi ciljevi su odsutni s trenutačne političke slike. Vjerujem kako oni koji su preživjeli genocid zaslužuju takvu viziju i strateške ciljeve. Govorim o ponovnom ujedinjenju Bosne kroz ustavne reforme, provođenje državnih zakona protiv negiranja genocida i slavljenja ratnih zločinaca.
Vjerujem kako ta vizija i ti ciljevi ne smiju biti predmet pregovora i smatram ih nužnom polaznom tačkom. Nema napretka bez unifikacije kao multikulturalnog društva i bez zakona protiv negiranja genocida i slavljenja ratnih zločinaca. Takve inicijative trebale bi biti uvjet za moguću pravdu."