Jedan od vodećih znanstvenika u polju epidemiologije, doktor John Ioannidis sa Sveučilišta Stanford, procijenio je kako je trenutno na svijetu novim sojem koronavirusa zaraženo između 150 i 300 milijuna ljudi, što je 15 do 30 puta više od službeno zabilježenih oko 10 milijuna slučajeva. Također je istaknuo da su i stroge epidemiološke mjere, koje uključuju i karantenu, u mnogim zemljama imale suprotan, odnosno negativan učinak.
Njegove tvrdnje dolaze tri mjeseca nakon što je u jednom članku zaključio kako Sjedinjene Američke Države i druge zemlje ne provode dovoljan broj testiranja te istaknuo jako malen broj dokaza o stvarnoj raširenosti zaraze, za koje je ustvrdio da bi mogli stvoriti raširene društvene nemire. No, nakon što je broj preminulih od posljedica vezanih uz COVID-19 u svijetu premašio pola milijuna, Ioannidis se ponovno osvrnuo na svoje ranije teze.
"U kratkom smo vremenu naučili mnogo o rasprostranjenosti infekcije u svijetu. Već postoji više od 50 studija koje su predstavile rezultate o tome koliko je ljudi u različitim zemljama i na mjestima razvilo protutijela na virus. Ti su brojevi između pet i 600 puta veći od broja zabilježenih slučajeva, ovisno o tome jesu li već provedena ograničena testiranja u različitim državama. Znamo da rasprostranjenost zaraze jako varira u zemljama, pa čak i unutar populacije na istoj lokaciji.
COVID-19 teže napada neke slabije razvijene i ugrožene zajednice, a slaba razvijenost i deprivacija znače različite stvari u različitim zemljama. Naravno da nijedna od ovih studija nije savršena, ali kumulativno daju korisne dokaze. Vrlo gruba procjena sugerira da je oko 150 do 300 milijuna ili više ljudi već zaraženo širom svijeta, što je daleko više od 10 milijuna dokumentiranih slučajeva. Broj može biti čak i znatno veći, ako se antitijela ne razviju kod većeg dijela ljudi koji je prebolio zarazu bez simptoma ili s blagim simptomima", rekao je Ioannidis u intervjuu za Greek Reporter.
Kolika je zapravo stopa smrtnosti?
Američki epidemiolog grčkog podrijetla smatra da stope smrtnosti od 0,05 do jedan posto odgovaraju stvarnom stanju te upozorava kako je smrtnost veća u određenim dobnim skupinama, ponajprije kod osoba starije životne dobi koje žive u domovima i boluju od kroničnih bolesti. No, dodao je i da mnoge osobe kojima je kao uzrok smrti naveden COVID-19, zapravo umiru s popratnim bolestima, zbog čega je potrebna temeljita revizija takvih slučajeva i ponovna procjena medicinskih kartona. Cijelu je situaciju usporedio s godišnjim statistikama o preminulima od gripe.
"Broj osoba zaraženih COVID-19 daleko je veći od dokumentiranih slučajeva. Broj umrlih od COVID-19 može biti podcijenjen ili pretjeran, a relativni omjer prevelikih i premalih brojki varira na različitim lokacijama. U većini europskih zemalja i SAD-u vjerojatnije je da će se raditi o pretjerivanju, pogotovo ako govorimo o "smrti od COVIDA-19". Kod gripe imamo dugogodišnje iskustvo. Broj smrtnih slučajeva također se može prilično dobro izračunati na temelju prekomjernog broja smrti koji bilježimo svake zime, kako se val gripe širi svijetom. Za COVID-19 je još rano i trebamo biti oprezni kako bismo razlučili smrt od COVIDA-19 od smrti koja se dogodila zbog poremećaja uzrokovanih karantenom", pojasnio je epidemiolog.
On je u ranije spomenutom članku iznio dvije hipotetske krajnosti. Jedna od njih je uključivala 10.000 preminulih od posljedica zaraze koronavirusom samo u SAD-u, a druga njih čak 50 milijuna diljem svijeta. Istaknuo je kako je trenutačna situacija bliža optimističnijoj varijanti te da je stopa smrtnosti od koronavirusa svega 0,1 posto stope smrtnosti od španjolske gripe 1918. godine.
Karantena povećala i broj gladnih
Istaknuo je da u Americi niti jedan segment zdravstvenog sustava nije bio preopterećen, pa čak niti u New Yorku u kojem je u jednom trenutku ponestalo respiratora. No, dodao je kako je unatoč pogrešnim procjenama o potrebnom broju kreveta i respiratora, zdravstveni sustav doživio ogromne gubitke u drugim segmentima i to ponajprije zbog strogih epidemioloških mjera. Ranije je kritizirao model socijalne distance i zatvaranja gospodarstva zbog negativnih implikacija po ekonomiju, društvo i mentalno zdravlje, navodeći primjer zatvaranja škola koje može spriječiti širenje zaraze, ali i razvoj imuniteta krda.
"Izuzetno sam tužan što su moja predviđanja potvrđena. Velike posljedice na ekonomiju, društvo i mentalno zdravlje već su nastupile. Nadam se da su reverzibilne, ali to u velikoj mjeri ovisi o tome možemo li izbjeći produljenje drakonskih karantena i uspjeti se nositi s COVIDOM-19 na pametan, precizno usmjeren pristup, umjesto da slijepo sve zatvorimo. Slično tome, već smo počeli sagledavati posljedice financijske krize, nemira i građanskih sukoba. Nadam se da to neće biti popraćeno ratom i propadanjem društvenog tkiva.
Globalno gledajući, karantena je povećala broj ljudi koji su u riziku od gladi na 1,1 milijardu i dovela u opasnost milijune života, uz potencijalno ponovno oživljavanje tuberkuloze, dječjih bolesti, poput ospica u kojima su prekinuti programi cijepljenja i malarije. Nadam se da donositelji politika sagledavaju širu sliku svih potencijalnih problema i to ne samo na vrlo važnom, već i na relativno tankom dijelu dokaza o COVIDU-19", zaključio je Ioannidis.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.