Europa je proteklih godina izgubila velike šumske površine zbog sječe, pokazuje istraživanje, što rezultira smanjenom sposobnosti kontinenta da apsorbira ugljik i ukazuje na šire probleme u borbi EU-a s klimatskom krizom.
Mnoge od europskih šuma, na koje otpada 38 posto površine kontinenta, koriste se kao izvor trupaca i redovito sijeku, prenosi britanski Guardian. No, gubitak biomase povećao se 69 posto u razdoblju od 2016. do 2018. u usporedbi s razdobljem od 2011. do 2015., prema satelitskim podacima.
Puno sječe šuma u kratkom razdoblju
Područje šuma obuhvaćenih sječom povećalo se 49 posto u usporedbi istih vremenskih razdoblja, prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature Research. To ukazuje da je bilo mnogo više sječe u kratkom razdoblju čak i ako se uzmu u obzir prirodni ciklusi i utjecaj događaja poput šumskih požara i velikih sniježnih nanosa.
(FILES) This file photo taken on January 15, 2019 shows pine trunks piled near Brocas, in the Landes area, southwestern France, 10 years after Klaus storm devastated the forest. Climate change, with drier summers, endanger the young pine trees and the renewal of the forest, a highly significant economic product for the region, AFP reports on June 2, 2020.,Image: 538495756, License: Rights-managed, Restrictions: TO GO WITH AFP STORY by Cyrille PITOIS, Model Release: no
Moglo bi se očekivati da područje sječe varira manje od deset posto zbog ciklusa sadnje i rasta i sličnih učinaka, prema Guidu Ceccheriniju iz zajedničkog istraživačkog centra Europske unije koji je vodio istraživanje. Drugi faktori koji vjerojatno igraju ulogu su povećana potražnja za drvom kao gorivom te veće tržište za trupce i ostale drvne proizvode.
Neodrživi pritisci na šume EU
Satelitski podaci mogli bi biti rani pokazatelj neodrživih pritisaka na šume Europske unije. Najuočljiviji gubitak drvne mase je u Švedskoj na koju otpada 29 posto porasta sječe, te u Finskoj u kojoj je zabilježen porast sječe od 22 posto. Mnogo su manje pogođeni Poljska, Španjolska, Latvija, Portugal i Estonija na koje zajedno otpada porast sječe od 30 posto.
Ceccherini kaže kako porast sječe i gubitak biomase vjerojatno neće rezultirati smanjenjem šumskih područja Europske unije jer će se većina tih područja pošumiti. No sječa će kratkoročno negativno utjecati na sposobnost kontinenta da apsorbira ugljik.
"Šume su i dalje značajno spremište ugljika. Čak i kad se dio posječene biomase koja skladišti ugljik koristi u dugrotrajnim drvnim proizvodima čime se možda zamjenjuju materijali koji troše više energije poput čelika ili cementa većina će se ugljika vratiti u atmosferu u obliku ugljičnog dioksida u kratkom vremenu od nekoliko mjeseci do nekoliko godina Za obnovu šuma treba nekoliko desetljeća ovisno o vrsti šume i povećanje sječe rezultirat će povećanjem emisije ugljičnog dioksida u atmosferu", kaže Ceccherini.
Treba otkriti uzrok pojačane sječe
Nove će šume opet apsorbirati ugljični dioksid iz atmosfere pa se ravnoteža emisije i skladištenja ugljičnog dioksida u Europi neće dugoročno narušiti. Unatoč tome, znanstvenici ističu da je potrebno otkriti uzrok iznenadno pojačane sječe jer može ukazati na skrivene probleme u načinu na koji Europa upravlja svojim šumama.
Profesor Thomas Crowther, utemeljitelj Crowther Laba koji nije bio uključen u istraživanje, kaže da je zabrinjavajuće vidjeti da povećana potražnja za trupcima smanjuje količinu ugljika uskladištenu u biomasi europskih šuma.
On ocjenjuje da je možda još veći razlog za zabrinutost što sječa šuma ima za posljedicu ugrožavanje šumskog podzemnog skladištenja ugljika.
