Ekstremi koji su zabilježeni prošle godine nastavit će se i u 2017., procijenili su meteorolozi koji su pratili na koje su sve načine ekstremni uvjeti utjecali na najveće prijetnje modernog svijeta. U zabrinjavajućim prognozama koje donose u izvješću o stanju globalne klime kao velik problem naveli su 'stalno nove rekordne razine ugljičnog dioksida u atmosferi'. Također su zabrinuti zbog i dalje visoke emisije stakleničkih plinova te trenda otapanja ledenjaka i ledenih kapa. Posebnu zabrinutost izazvala je činjenica da je Arktik sve topliji - ove je zime tamo zabilježen polarni ekvivalent toplinskog vala.
Kako navode, 2016. ostat će upisana u povijesti kao godina u kojoj je zabilježena rekordno visoka globalna temperatura zraka te iznimno niska razina morskog leda, dok su se razina mora i temperatura oceana nastavili uzdizati nesmanjenim tempom. Ekstremni vremenski i klimatski uvjeti nastavili su se i u 2017., prenosi Državni hidrometeorološki zavod.
'Ovo izvješće potvrđuje da je 2016. bila najtoplija godina u povijesti mjerenja s nevjerojatnih 1,1 °C iznad predindustrijskog razdoblja, što je 0,06 °C više od prijašnjeg rekorda postavljenog 2015. godine. Porast globalne temperature u skladu je s drugim promjenama koje se događaju u klimatskom sustavu', rekao je glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas.
Dodao je kako su globalne prosječne površinske temperature mora također bile najviše u povijesti mjerenja, dok su se globalne razine mora nastavile uzdizati.
Ljudski utjecaj na klimatski sustav
'Uz stalno nove rekordne razine ugljičnog dioksida u atmosferi, utjecaj ljudskog djelovanja na klimatski sustav postaje sve očitiji', rekao je Taalas.
Razine ugljičnog dioksida u atmosferi dosegnule su simboličnu razinu od 400 dijelova po milijun (ppm) u 2015., posljednjoj godini za koju su dostupni globalni podaci WMO-a. Zbog svoje dugotrajne prirode CO2 neće pasti ispod te razine još mnogo naraštaja.
Nakon 2001., svaka godina bila je najmanje 0,4 stupnja iznad dugoročnog prosjeka za referentno razdoblje 1961. - 1990., kojim se WMO koristi kao referencom za praćenje klimatskih promjena.
Zatopljavanje u 2016. dodatno je pojačao i snažni El Nino, čiji se utjecaj pridružio utjecaju dugoročnih klimatskih promjena uzrokovanih emisijama stakleničkih plinova. Tijekom El Nina također su snažno porasle globalne razine mora, dok su vrijednosti i zabilježene početkom 2016. dosegnule nove rekordne razine. Globalna površina morskog leda u studenome se smanjila na više od četiri milijuna četvornih kilometara ispod prosjeka, što je nezabilježena anomalija u tom mjesecu.
Loše posljedice za ekosustave i hranidbene lance
Zbog visoke temperature oceana zabilježeno je odumiranje koralja, što ima značajan utjecaj na morske hranidbene lance, ekosustave i ribarstvo.
Među ekstremima 2016. valja spomenuti i velike suše koje su uzrokovale probleme u opskrbi hranom za milijune u južnoj i istočnoj Africi i Srednjoj Americi. Uragan Matthew donio je mnogo tragedije Haitiju, ali i velike ekonomske gubitke SAD-u. Istočnu i južnu Aziju također su pogodile obilne kiše i poplave.
Novoobjavljene studije koje nisu obuhvaćene WMO-ovim izvješćem ukazuju na mogućnost da se količina topline u oceanima povećala i više nego što je prethodno izviješteno. Privremeni podaci također pokazuju da se stopa rasta koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi nije smanjila.
'Čak i bez snažnog El Niña u 2017. svjedočimo drugim značajnim promjenama diljem planeta koje postavljaju nove izazove pred naše razumijevanje klimatskog sustava. Nalazimo se u istinski neucrtanom teritoriju', kazao je direktor Svjetskog klimatskog istraživačkog programa (WCRP) David Carlson.
Toplinski val na Arktiku
Ove je zime najmanje triput na Arktiku zabilježen polarni ekvivalent toplinskog vala - snažne oluje s Atlantika donijele su priljev toplog i važnog zraka. Antarktički morski led bio je na rekordno niskim razinama.
Znanstvenim istraživanjima došlo se do zaključka da promjene na Arktiku te otapanje leda dovode do promjena u širim oceanskim i atmosferskim obrascima cirkulacije te utječu na vrijeme u drugim dijelovima svijeta zbog valova u mlaznim strujama, brzim zračnim strujama koje pridonose regulaciji temperatura.
Upravo je to razlog zbog kojeg je početkom ove godine u određenim dijelovima svijeta bilo neuobičajeno toplo (Kanada i veliki dijelovi SAD-a), dok su drugi dijelovi, uključujući dijelove Arapskoga poluotoka i Sjeverne Afrike, zabilježili neuobičajeno niske temperature.
Cijeli svijet je sve topliji
Zatopljavanje je u 2016. osjetio cijeli svijet. Na većini svjetskih kopnenih površina temperature su bile iznad prosjeka 1961. − 1990. U raznim dijelovima svijeta zabilježene su srednje godišnje temperature minimalno tri stupnja više od prosjeka 1961. - 1990.
Prosječne globalne površinske temperature mora u 2016. bile su najviše u povijesti mjerenja. Zabilježena je druga najviša količina topline u oceanu u povijesti mjerenja nakon 2015.
Od početka 20. stoljeća razine mora su globalno porasle za 20 centimetara, većinom kao posljedica termalne ekspanzije oceana i topljenja ledenjaka te ledenih kapa. Globalne razine mora vrlo su snažno porasle tijekom El Niña 2015./2016., uzdignuvši se za oko 15 milimetara od studenoga 2014. i dosegnuvši novu rekordnu razinu u veljači 2016.
Godina 2017. počela je ekstremnim toplinskim valom u sjevernoj Africi. Tako je u Pretoriji 7. siječnja izmjerena temperatura od 42,7 stupnja Celzija, dok je u Johannesburgu izmjereno 38,9 stupnjeva. Radi se o temperaturama za tri stupnja višim od najviših rekorda ikad izmjerenih na tim lokacijama.
