- 113. je dan rata u Ukrajini
- Rusi su projektilima pogodili farmu životinja
- Macron, Scholz i Draghi stigli su u Ukrajinu
- Gotovo 2,5 milijuna ljudi vratilo se u Ukrajinu od kraja veljače
- Zelenskij prihvatio poziv na satanak G7
- Čelnici Francuske, Njemačke i Italije obišli Irpinj: 'Riječ je o bezumnom nasilju'
- UN izvješće: U Mariupolju vjerojatno na tisuće mrtvih
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
SAD: Privremeni silosi mogli bi se koristiti za zaštitu ukrajinskog žita
22:28 - Privremeni silosi mogli bi se koristiti kako bi se spriječilo da Rusija ukrade ukrajinsko žito, rekao je američki ministar poljoprivrede Tom Vilsack. Oni će se pobrinuti da zimska žetva ne bude izgubljena zbog nedostatka skladišta, dodao je.
Tijekom posjeta Ujedinjenim narodima, međutim, rekao je kako ponovno pokretanje pošiljki iz ukrajinskih crnomorskih luka ostaje najbolji način za izvoz žitarica. Također je pozvao Rusiju da ozbiljno shvati razgovore pod vodstvom UN-a o tom pitanju.
"Znamo za okolnosti i situacije u kojima se to dogodilo - Rusi su uzimali žito od ukrajinskih poljoprivrednika", rekao je Vilsack. "Dakle, u mjeri u kojoj to možemo iznijeti iz zemlje, to je plus koji smanjuje rizik od gubitka."
Rusija, koja je napala Ukrajinu 24. veljače, poriče da je krala ukrajinsko žito. No, tvrtka za satelitske snimke Maxar objavila se slike na kojima se navodno vide ruski brodovi kako prevoze ukrajinsko žito u Siriju.
Lavrov: 'Rusija nije oličenje morala. Rusija je to što jest. I ne sramimo se pokazati tko smo'
22:27 - Otkako je, prije gotovo četiri mjeseca, ruska vojska napala Ukrajinu, ubijene su tisuće civila, a cijeli gradovi pretvoreni su u ruševine dok su milijuni Ukrajinaca morali napustiti svoje domove. Unatoč svemu tome, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tvrdi da stvari nisu onakvima kakvima se čine.
"Nismo napali Ukrajinu", ustvrdio je Lavrov u intervjuu koji je dao ekskluzivno za BBC.
"Proglasili smo specijalnu vojnu operaciju jer nismo imali apsolutno nikakav drugi način da objasnimo Zapadu kako je uvlačenje Ukrajine u NATO kriminalni čin", izjavio je.
Više pročitajte ovdje.
Macron: Ukrajina bi sama trebala odlučivati o potencijalnim teritorijalnim ustupcima
21:24 - Ukrajina bi sama trebala odlučiti hoće li prihvatiti bilo kakve teritorijalne ustupke prema Rusiji s ciljem pokušaja okončanja rata, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je danas s čelnicima Njemačke, Italije i Rumunjske posjetio Kijev.
"O tome odlučuje Ukrajina. Mislim da je naša dužnost stajati uz naše vrijednosti, međunarodno pravo, a time i Ukrajinu", rekao je Macron za televiziju TF1.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je više puta rekao da Ukrajina neće odustati od svog teritorija.
Snimljeni ruski brodovi kako odvoze ukrajinsko žito u Siriju?
20:43 - Prema satelitskoj snimci tvrtke Maxar, ruski brodovi prevoze ukrajinsko žito u Siriju. Tvrtka je objavila slike na kojima se vidi ukrcavanje žita na ruske teretne brodove usidrene u Sevastopolju na Krimu, koji je pod ruskom kontrolom. Nekoliko dana kasnije tvrtka je objavila snimke istih brodova kako pristaju u Siriji: brodovi su bili otvoreni, a kamioni su bili postrojeni da odvoze žito, dodao je Maxar.
Ukrajina, jedna od najvećih svjetskih izvoznica žita, već je ranije optužila Rusiju za krađu žita s okupiranog ukrajinskog teritorija te da Rusija želi izazvati globalnu glad zatvaranjem ukrajinskim luka u Crnome moru.
'Rusija zavarava svijet da je spremna za nastavak pregovora'
20:15 - Kiev je odbacio tvrdnje Moskve da je spremna za nastavak mirovnih pregovora, nazivajući to "pokušajem zavaravanja svijeta". Ukrajinski pregovarač Mihajlo Podoljak rekao je da Rusija želi ostaviti dojam da je spremna razgovarati dok planira zabiti nož u leđa njegovoj zemlji. Ukrajina će se vratiti pregovorima, ali samo u pravo vrijeme, dodao je u online objavi.
Draghi: 'Rusija laže o tehničkim problemima, plin koriste u političke svrhe'
20:11 - Rusija je lagala kad je rekla da je uzrok nedavnog smanjenja u isporuci plina tehnički problem, kazao je u četvrtak talijanski premijer Mario Draghi. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ranije je kazao da smanjenje opskrbe u zadnja dva dana nije unaprijed isplanirano, nego da je razlog tehničke naravi.
Tijekom posjeta Kijevu Draghi je odbacio to objašnjenje. "I Njemačka i mi, kao i drugi, smatramo da su ovo laži. U stvarnosti plin koriste u političke svrhe, kao što su to činili i sa žitaricama", kazao je.
Isporuka ruskog plina Europi u četvrtak je dodatno smanjena, izazvavši zabrinutost u vezi punjenja skladišta za zimu. Ipak, Europska komisija tvrdi da europska energetska sigurnot nije neposredno u opasnosti.
"Na temelju naših razgovora s nacionalnim vlastima…nema naznaka o neposrednom riziku za sigurnost opskrbe", rekao je glasnogovornik Komisije.
U zračnom napadu pogođena medicinska ustanova u Lisičansku
19:52 - Najmanje četiri osobe su ubijene, a sedam ranjeno u zračnom napadu koji je danas pogodio grad Lisičansk na istoku Ukrajine. Ranije su ukrajinske vlasti priopćile da su tri osobe ubijene kada je napad pogodio zgradu u kojoj se nalaze skloništa za civile. Regionalni guverner Luganska Serhij Hajdaj rekao je da je operacija spašavanja još uvijek u tijeku.
U zračnom napadu pogođena je medicinska ustanova u gradu, što je prouzročilo njeno urušavanje. Još nije poznato ima li žrtava, ali Hajdaj smatra da su ljudi vjerojatno zarobljeni ispod ruševina.
Ruski špijun pokušao ući u Međunarodni kazneni sud koji istražuje ratne zločine u Ukrajini
19:17 - Nizozemska obavještajna služba objavila je u četvrtak da je otkrila ruskog tajnog agenta kako pokušava upotrijebiti lažni identitet da se inflitrira u Međunarodni kazneni sud (ICC) koji istražuje optužbe ratnih zločina u Ukrajini.
Sergej Vladimirovič Čerkasov osmislio je kompleksnu priču koja se proteže nekoliko godina, a sve kako bi pokušao ući u Nizozemsku kao brazilski državljanin u svrhu obavljanja prakse na Međunarodnom kaznenom sudu u Den Haagu u travnju.
"Ovo je bila dugogodišnja operacija GRU-a na koju je utrošio puno vremena, energije i novca", rekao je čelnik nizozemske obavještajne agencije Erik Akerboom, koristeći akronim za rusku vojnu obavještajnu službu.
Više pročitajte ovdje.
Bijela kuća 'vrlo naporno radi' kako bi saznala više o nestalim Amerikancima
19:11 - Bijela kuća prihvatila je jučerašnje izvješće da su dva američka državljana zarobljena u Ukrajini. Alexander Drueke (39) i Andy Huynh (27), nestali su prošloga tjedna u regiji Kharkiv u istočnoj Ukrajini. S obiteljima nisu u kontaktu od 8. lipnja. Bijela kuća izvijestila je da "vrlo naporno radi kako bi saznala više" o tome što se dogodilo.
U međuvremenu, dvojica Britanaca osuđena su na smrt od strane proruskih separatista u istočnoj Ukrajini. Shaun Pinner i Aiden Aslin zarobljeni su dok su se borili za ukrajinske snage.
UN: U Mariupolju vjerojatno na tisuće mrtvih
18:47 - Tijekom bitke za Mariupol dogodila su se "gruba kršenja" međunarodnog prava o ljudskim pravima, priopćila je visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava. Predstavljajući izvješće o situaciji u razorenom gradu, Michelle Bachelet rekla je da je "tragedija" daleko od kraja i da još nisu poznati puni razmjer razaranja. Njen je ured do sada potvrdio 1.348 smrtnih slučajeva civila, ali je upozorila da je konačan broj smrtnih slučajeva vjerojatno "tisuću puta veći".
Bachelet rekla je da će "užasi" naneseni civilima u Mariupolju ostaviti "neizbrisiv trag, uključujući i na generacije koje dolaze", a izvještaji sugeriraju da je više od 2.000 ukrajinskih vojnika odvedeno kao ratni zarobljenici iz grada.
Mariupol je pružao otpor tjednima dok su ga ruske snage gotovo neprekidno bombardirale, prije nego što je pao prošloga mjeseca.
Stotinama ukrajinskih izbjeglica u Engleskoj prijeti beskućništvo
18:20 - Neke obitelji koje su bježale iz Ukrajine u Englesku postale su ili beskućnici ili im prijeti opasnost od beskućništva, nakon što im smještaj nije bio dostupan ili su se promijenili aranžmani za njihov smještaj.
Prema vladinim podacima, lokalne vlasti u Engleskoj su u razdoblju do 3. lipnja dodijelile status beskućništva za ukupno 660 ukrajinskih kućanstava. To znači da su ili ocijenjeni kao beskućnici ili im prijeti beskućništvo. Od toga je 480 kućanstava s uzdržavanom djecom. Međutim, brojke ne odražavaju pravi razmjer jer više od četvrtine lokalnih vlasti nije odgovorilo na anketu.
"Ogromna većina ljudi se dobro snalazi, ali u manjini slučajeva kada se obiteljski ili pokroviteljski odnosi prekinu, vijeća su dužna osigurati da obitelji ne ostanu bez krova nad glavom", rekao je glasnogovornik vlade. "Vijeća također imaju mogućnost pronaći nove pokrovitelje u okviru programa Homes for Ukraine."
Više od 77.200 Ukrajinaca stiglo je u Veliku Britaniju od početka sukoba.
Macron, Scholz, Draghi i Iohannis posjetili Kijev: 'Ukrajina pripada europskoj obitelji'
18:18 - Čelnici Francuske, Njemačke, Italije i Rumunjske sastali su se u četvrtak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem u Kijevu. U prvom takvom posjetu Kijevu od početka ruske invazije 24. veljače, francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz, talijanski premijer Mario Draghi i rumunjski predsjednik Klaus Iohannis dali su podršku europskom putu Ukrajine.
Macron je kazao da Zapad neće tražiti koncesije od Ukrajine te da će se mirovni pregovori voditi pod ukrajinskim uvjetima. Zelenskij, koji nije napustio Ukrajinu od početka invazije, izrazio je zahvalnost na pomoći Zapada.
"Moji kolege i ja danas smo došli ovdje u Kijev s jasnom porukom: 'Ukrajina pripada europskoj obitelji'", rekao je Scholz. Macron je pak poručio da svi okupljeni europski lideri podržavaju davanje statusa kandidata za EU Ukrajini.
“Cijenimo podršku koju nam već pružaju partneri, očekujemo nove isporuke, prvenstveno teškog naoružanja, modernog raketnog topništva, proturaketnih obrambenih sustava”, rekao je Zelenskij te također zatražio sedmi paket sankcija EU-a koji bi uključivao embargo na ruski plin. Rusija je netom prije posjeta smanjila isporuke plina putem plinovoda Sjeverni tok 1.
Scholz je rekao kako će Njemačka podržati put Ukrajine ka članstvu, ali da Kijev mora poštivati zahtjeve po pitanju demokracije i vladavine prava.
Prije susreta sa Zelenskijem, Macron, Scholz, Draghi i Iohannis obišli su ruševine zgrada u obližnjem Irpinju, poprištu teških borbi na početku rata. Scholz je ocijenio da je riječ o "nezamislivoj okrutnosti" i "bezumnom nasilju".
Kremlj je poručio da bi europski čelnici sa Zelenskijem trebali "realno sagledati stvari", a ne razgovarati o slanju oružja. Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća za sigurnost, ismijao je njihov posjet ocijenivši da od njega "nema nikakve koristi". Rekao je da su "Ukrajini obećali članstvo u EU-u i stare haubice".
Završio sastanak ministara obrane NATO-a: Daljnja podrška Ukrajini i jačanje obrane u cijelom savezu
17:39 - Jens Stoltenberg danas je u Bruxellesu završio sastanak ministara obrane NATO-a.
"Dobar sastanak s NATO ministrima obrane kako bismo pripremili naš transformativni NATO summit u Madridu. Razgovarali smo o daljnjoj podršci Ukrajini i dugoročnom jačanju obrane u cijelom Savezu - s više prisutnosti, sposobnosti i spremnosti" napisao je na Twitteru.
Sljedeći tjedan u Španjolskoj će se održati potpuni NATO summit na kojem će se raspravljati o zahtjevima Finske i Švedske za pridruživanje savezu.
Rusija: Europa će platiti energiju 400 milijardi dolara skuplje i suočiti se s nestašicom nafte
17:23 - Rusija je u četvrtak obećala ubrzati pregovore o povećanju isporuke plina Kini i upozorila da će Europa platiti visoku cijenu za svoj naftni embargo protiv Rusije. Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak rekao je da će viši troškovi za energente u Europi iznositi dodatnih 400 milijardi dolara te da bi se Europa mogla suočiti s nedostatkom naftnih derivata.
Čelnik ruskog energetskog diva Gazproma Aleksej Miller je pak u četvrtak poručio da ne vidi rješenje za problem na kompresorskoj stanici Portovaja, dijelu plinovoda Sjeverni tok 1 kojim se ruski plin isporučuje Njemačkoj. Gazprom je posljednjih dana smanjio kapacitet duž plinovoda na 40 posto uobičajenih razina navodeći kao razlog odgođeni povrat opreme koju servisira njemačka kompanija Siemens u Kanadi.
Miller je rekao da zbog sankcija tvrtka ne može dobiti natrag opremu, dok je Njemačka to objašnjenje odbacila kao "neutemeljeno".
Više pročitajte ovdje.
Ruski pregovarač tvrdi da je Moskva predala nacrt primirja Ukrajini, Putin tvrdi: 'Doveli su proces u slijepu ulicu'
17:00 - Nacrt mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije bio je 75 posto dogovoren u travnju, rekao je danas pomoćnik ruskog predsjednika, šef ruskog izaslanstva na razgovorima s ukrajinskom stranom Vladimir Medinski na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu (SPIEF).
"Dugo smo vodili intenzivne razgovore s ukrajinskom stranom o uvjetima postkriznog rješenja. Ovi pregovori su okončani 15. travnja kada smo ukrajinskoj strani predali nacrt ugovora koji su dogovorile pregovaračke skupine. Dogovorili smo se oko 75 posto nacrta, rekao je Medinski novinarima.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je novinarima 12. travnja da je Kijev odstupio od sporazuma postignutih u Turskoj i doveo ovaj proces u slijepu ulicu.
Više pročitajte ovdje.
Zelenskij prihvatio poziv na sastanak G7
16:52 - Nakon posjeta Kijevu, njemački kancelar Olaf Scholz potvrdio je da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij prihvatio poziv da prisustvuje ovogodišnjem sastanku G7 koji će se održati u Njemačkoj. Uz Scholza, Kijev su danas posjetili francuski i talijanski čelnici, Emmanuel Macron i Mario Draghi.
Čelnici EU u Kijevu podržavaju kandidaturu Ukrajine za pridruživanje Uniji
16:33 - Četiri čelnika EU iz Francuske, Njemačke, Italije i Rumunjske obećala su potporu Ukrajini u pokušaju pridruživanja Europskoj Uniji. To je rekao Emmanuel Macron, francuski predsjednik, koji je danas posjetio ukrajinski glavni grad Kijev. Također je obećao da će povećati isporuke oružja zemlji. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da se tijekom sastanka razgovralo o isporuci oružja Ukrajini kao i o uvođenju novih sankcija Rusiji.
Cilj Rusije je 'potpuno uništenje ukrajinske državnosti'
15:24 - Zamjenica ukrajinske ministrice obrane rekla je kako vjeruje da je glavni fokus Rusije na uspostavljanju potpune kontrole nad regijama Lugansk i Donjeck u istočnoj Ukrajini.
"Glavni strateški, vojno-politički i vojno-ekonomski ciljevi Rusije u pogledu naše države ostaju potpuno uništenje ukrajinske državnosti i (ukrajinske) nacije, kao i uništenje vojnih i ekonomskih temelja naše države", rekla je Hannah Malyar. Dodala je da vojni ciljevi Rusije također uključuju uništavanje oružja i opreme koja je u Ukrajinu poslana iz inozemstva, te oštećenje prometne infrastrukture koja se koristi za prijevoz vojne i civilne robe.
Draghi: 'Obnovit ćemo sve'
15.18 - Čelnici Francuske, Njemačke, Italije i Rumunjske sastali su se u četvrtak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem u Kijevu iskazavši mu potporu nakon čega će, nada se Zelenskij, Ukrajina dobiti još oružja i odlučnije mjere kako bi joj se pomoglo u ratu protiv Rusije.
Sastali su se pošto su europski čelnici obišli ruševine zgrada u obližnjem Irpinu, poprištu teških borbi na početku rata.
Emmanuel Macron u Ukrajini
"Irpin, kao i Buča, je postao simbol nezamislive okrutnosti ruskog rata i besmislenog nasilja", rekao je Scholz.
Macron je kazao kako je došlo do masakra i ratnih zločina. "To je herojski grad obilježen besmislenim nasiljem." Draghi je obećao kako će sve obnoviti.
Kremlj tvrdi da je smanjio opskrbu plinom zbog sankcija
14.58 - Nedavno smanjenje opskrbe Europe ruskim plinom nije bilo planirano i posljedica je sankcija koje su dovele do problema s turbinama koje trebaju održavanje, rekao je u četvrtak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Isporuka ruskog plina Europi u četvrtak je dodatno smanjena, izazvavši zabrinutost u vezi punjenja skladišta za zimu.
"Znamo da postoje problemi s turbinama, s njihovim održavanjem - turbina nije vraćena i negdje je blokirana", rekao je Peskov novinarima. "To je posljedica sankcija, nema u tome ništa namjernog".
Gazprom je smanjio isporuku plina Njemačkoj putem plinovoda Sjeverni tok 1 za 60 posto na 67 milijuna prostornih metara na dan nakon što je smanjio korištenje Siemensove opreme, objasnivši da ta njemačka tvrtka nije na vrijeme vratila opremu poslanu na održavanje.
Siemens Energy, koji se odvojio od matične tvrtke 2020., objavio je ovaj tjedan da je isporučio tzv. aeroderivativne plinske turbine za kompresorsku stanicu za Sjeverni tok 1 2009. godine.
Scholz: Nastavljamo pomagati Ukrajini
13.56 - Njemački kancelar Olaf Scholz obećavo je daljnju pomoć Ukrajini. Rekao je kako će njegova zemlja nastaviti pružati financijsku i humanitarnu pomoć, kao i oružje Ukrajini.
Zelenskij primio vođe velikih europskih država u Kijevu
13.43 - Njemački kancelar Olaf Scholz, francuski predsjednik Emmanuel Macron, talijanski premijer Mario Draghi i rumunjski predsjednik Klaus Iohannis sastali su se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu.
Rusija zaprijetila obustavljanjem Sjevernog toka 1
13.16 - Rusija je upozorila da bi dotok plina u Europu preko plinovoda Sjeverni tok 1 mogao biti obustavljen, okrivljujući probleme s popravkom turbina. Ruski veleposlanik u EU Vladimir Čižov rekao je za državnu novinsku agenciju RIA da bi potpuni prekid tokova plina u plinovodu, koji plinom iz Rusije opskrbljuje Europu ispod Baltičkog mora, bio "katastrofa" za Njemačku. Dotok plina Sjevernog toka 1 u Njemačku je dvaput smanjen ovog tjedna, potez za koji je ministar gospodarstva rekao da ima za cilj povećanje neizvjesnosti i povećanje cijena goriva.
Slovačka isporučila Ukrajini pet helikoptera
12.32 - Slovačka isporučuje Ukrajini pet helikoptera i streljivo za višecjevne raketne bacače. Slovački ministar obrane Jaroslav Nad najavio je da ukrajinske oružane snage već koriste helikoptere Mi-17 i Mi-2 koje je isporučila Slovačka.
Medvedev: Posjet Macrona, Draghija i Scholza Ukrajini je besmislen
12.26 - Dmitrij Medvedev kazao je kako je posjet europskih čelnika Kijevu besmislen. On kritizira posjet Emmanuela Macrona, Maria Draghija i Olafa Scholza, rekavši da to neće pomoći u uspostavljanju mira u Ukrajini.
"Kobasičar, žabar i špagetoljubac u Ukrajini? Beskorisno", napisao je na engleskom, aludirajući na Macrona, Scholza i Draghija.
Rusija: Spremni smo za obnovu mirovnih pregovora
12.13 - Rusija je danas objavila kako je spremna obnoviti mirovne pregovore s Ukrajinom, ali dodaje da Kijev tek treba odgovoriti na njezine prijedloge.
Njemački, francuski, talijanski i rumunjski čelnik obišli Irpin
11.56 - Čelnici Francuske, Njemačke, Italije i Rumunjske u četvrtak su obišli ruševine zgrada u ukrajinskom gradu Irpinu kako bi pokazali podršku za koju se Kijev nada da će se pretvoriti u konkretne poteze.
Irpin, grad koji je prije ruske invazije imao 62 tisuće stanovnika, bio je jedan od žarišta borbe s ruskim snagama prije no što su se povukle sa sjevera Ukrajine da bi se usredotočile na napad na istoku.
Ukrajinski dužnosnik objašnjavao je francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, talijanskom premijeru Mariju Draghiju i rumunjskom predsjedniku Klausu Iohannisu što se događalo u tom razrušenom gradu.
Ukrajina tvrdi da je Rusija u Irpinu izvršila masovne ratne zločine, što Moskva odbacuje. Četvero čelnika bilo je u odijelima i činilo se da nemaju nikakvu zaštitnu opremu, a bili su okruženi naoružanim vojnicima.
Dva Amerikanca nestala, strahuje se da su ih zarobili Rusi
10.50 - Dvojica američkih državljana koji su otputovali u Ukrajinu kako bi se borili kao dobrovoljci protiv ruskih snaga već se tjedan dana vode kao nestali i postoji bojazan da su možda zarobljeni, rekli su članovi njihovih obitelji u srijedu. Alexander Drueke (39) i Andy Huynh (27) iz američke savezne države Alabame su zadnji put kontaktirali svoje obitelji 8. lipnja i nisu se vratili s misije u Harkivskoj oblasti na istoku Ukrajine.
Izvještaji da su ih zarobili ruski vojnici nisu potvrđeni, rekle su obitelji i glasnogovornik američkog State Departmenta. "Ono što znamo službeno u ovom trenutku od State Departmenta jest da su Andy i Alex nestali", rekla je Andyjeva zaručnica Joy Black telefonom. "Nemamo potvrdu ni za što više od toga. Što duže traje potrage, to više očito počinjemo razmatrati druge mogućnosti", dodala je.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova je rekla da SAD nije kontaktirao Rusiju glede izvještaja o američkim borcima. "Nemam tu informaciju, provjeravam svakog dana i danas ću provjeriti. Javno objavljujemo informacije o sudbinama pritvorenih plaćenika ili onih kojima se sudi", citirala je Zaharovu novinska agencija RIA. Rusko ministarstvo obrane nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentarom.
Rumunjski predsjednik stigao u Kijev
10.13 - Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis stigao je u Kijev.
Gotovo 2,5 milijuna ljudi vratilo se u Ukrajinu
9.24 - Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice objavio je da se više od 2,5 milijuna Ukrajinaca vratilo u svoju domovinu od kraja veljače.
Rusi projektilima pogodili farmu životinja
8.07 - Ruski projektili pogodili su Donjecku oblast, pri čemu je dvoje ljudi ranjeno. Prema riječima guvernera Donjecke oblasti Pavla Kirilenka, ruski projektili su pogodili grad Pokrovsk i selo Hryshyne.
U napadu je također uništeno 14 kuća, meteorološka stanica i farma životinja gdje je ubijeno gotovo 30 životinja.
Macron, Scholz i Draghi stigli u Ukrajinu
7.58 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i talijanski premijer Mario Draghi stigli su u Ukrajinu.
Vođe triju najvećih država Europske unije, Njemačke, Francuske i Italije, u četvrtak bi trebali biti u Kijevu kako bi iskazali svoju podršku za Ukrajinu, koja nastoji izdržati ruski napad, piše u četvrtak Reuters. Posjet njemačkog kancelara Olafa Scholza, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i talijanskog premijera Marija Draghija organiziran je tijekom protekla tri tjedna, pri čemu sva trojica nastoje suzbiti kritike unutar Ukrajine zbog njihovog odgovora na rat.
Očekivani posjet, koji nije bio najavljen zbog sigurnosnih razloga, dogodit će se dan prije nego što bi Europska komisija trebala izdati preporuku glede statusa Ukrajine kao kandidatkinje za EU, što je nešto prema čemu su najveće europske države bile suzdržane. Macron je govoreći u srijedu u Rumunjskoj rekao da je vrijeme da Europa ohrabri Ukrajinu kada su u pitanju njene europske ambicije. "Nalazimo se na točki kada moramo slati jasne političke signale, mi Europljani, prema Ukrajini i njenom narodu koji se herojski odupire", rekao je Macron, no nije otkrio nikakve pojedinosti.
Kijev je kritizirao Francusku, Njemačku, i u manjoj mjeri, Italiju, zbog odugovlačenja u njihovoj podršci za Ukrajinu, koja ih je optužila da sporo dostavljaju oružje i da stavljaju vlastiti napredak ispred ukrajinske slobode i sigurnosti. Oleksij Arestovič, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija, rekao je ovog tjedna za njemačke novine Bild da je zabrinut da će trojica vođa Kijev podvrnuguti pritisku ne bi li prihvatio mirovni sporazum povoljan za ruskog predsjednika Vladimira Putina.
"Reći će da trebamo (prihvatiti mirovni sporazum) kako bismo okončali rat koji izaziva prehrambene i gospodarske probleme ... da trebamo spasiti obraz gospodina Putina", rekao je Arestovič, referirajući se na Macronove komentare da nije prijeko potrebno poniziti ruskog vođu.Draghi je u utorak na tu temu poručio da je važno da mirovni pregovori započnu što je prije moguće, no dodao da moraju biti "pod uvjetima koje Ukrajina smatra prihvatljivim".
Očekuje se da će Zelenskij od svojih gostiju zatražiti više oružja kako bi ono pomoglo njegovoj vojsci da se obrani od ruskih agresora. Ukrajina je osobito kritizirala njemačku vojnu pomoć, a ukrajinski veleposlanik u Berlinu, Andrij Meljnik je za njemačku televiziju NTV rekao da očekuje da će Scholz dati teško naoružanje, koje je odavno obećano, no nije dostavljeno. Scholz je odbacio optužbe da je uskratio veoma potrebnu vojnu podršku, rekavši da je Njemačka jedan od najvećih vojnih i financijski podupiratelja Ukrajine i da je potrebno proći neko vrijeme kako bi se ukrajinske vojnike obučilo da se koriste sofisticiranom topničkim sustavima koje nudi.
Rusi su zarobili dvojicu Amerikanaca
7.54 - Dvojica Amerikanaca koji se bore uz ukrajinske snage sjeverno od Harkiva vode se kao nestali već gotovo tjedan dana, a postoji bojazan da su ih ruske snage zarobile, prenosi CNN.
Gazprom u dva dana Njemačkoj smanjio opskrbu plinom za 60 posto
7.47 - Ruska plinska tvrtka Gazprom počela je u četvrtak rano ujutro smanjivati količinu plina koju Njemačkoj isporučuje putem plinovoda Sjeverni tok 1 na dnevni maksimum od 67 milijuna kubika metara.
Smanjenje u opskrbi plinom došlo je nakon najave te tvrtke da će reducirati maksimalne količine dostavljenog plina sa 167 milijuna kubika dnevno na od 100 milijuna kubika. Najnovijim smanjenjem, tvrtka je Njemačkoj u dva dana smanjila količinu plina za oko 60 posto, a Sjeverni tok 1 je glavni plinovod kojim se u tu zemlju doprema ruski plin.