1. Slabljenje Rusije Uloga Rusije u međunarodnoj politici slabi, barem privremeno. Moskva je de facto isključena iz grupe osam najvećih industrijskih sila. Proces za pristupanje Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Međunarodnoj energetskoj agenciji (IEA) je zamrznut. Zapadni summiti s Moskovom su odgođeni do daljnjega.
Pokušaj Vladimira Putina da iskoristi zemlje BRICS-a za ublažavanje izolacije koju je nametnuo Zapad propada zbog nemira Kine i Indije zbog presedana na Krimu, zbog sporova koje te zemlje imaju oko Tibeta i Kašmira. Zajednička izjava BRICS-a je osudila sankcije, ali nije spomenula Krim ni Ukrajinu.
2. Oživljavanje NATO-a Baš kad je izgledalo da gubi na značaju dok se misija u Afganistanu bliži kraju, vojni savez predvođen SAD-om je opet 'u igri'. Na snazi je povećanje savezničkih zračnih patrola i ratne igre u znak podrške Poljskoj i baltičkim republikama, a Varšava traži brže raspoređivanje američkih raketnih obrambenih sistema u središnjoj Europi.
Pod pritiskom SAD-a, neke europske zemlje će možda preispitati proračunske rezove za obranu. Neutralne Švedska i Finska, koje Rusiju doživljavaju kao potencijalnu prijetnju, mogle bi intenzivirati napore i bliskije surađivati s NATO-om.
3. Diverzifikacija energije Energetska karta Europe se ubrzano precrtava kako bi se smanjila ovisnost o ruskoj nafti i plinu. Članice EU namjeravaju izgraditi više terminala za ukapljeni prirodni plin, poboljšati mreže plinovoda i proširiti ih preko Gruzije i Turske do južne i središnje Europe.
EU trećinu nafte i plina uvozi iz Rusije, a 40 posto tog plina prolazi kroz Ukrajinu. Europa će možda pokušati iskoristiti vlastite plitke rezerve plina i više koristiti nuklearnu energiju, unatoč zabrinutosti zbog ekoloških posljedica.
4. Faktor Kine Diplomatsko savezništvo Rusije i Kine, koje često zajedno glasaju u Vijeću sigurnosti UN-a, moglo bi se pormijeniti u dva smjera - ili će se zbližiti kroz intenzivniju energetsku suradnju, gradnjom nove mreže naftovoda i plinovoda prema Pekingu, ili će se Kina dinstancirati od Putinovih postupaka ako ne bude vidjela korist u uspostavljanju bliskijih veza s ekonomski oslabljenom i relativno izoliranom Moskvom. Za sada, kineski predsjednik Xi Jinping javno ne zauzima stranu.
5. SAD kao vodeća sila Uloga Washingtona kao globalnog lidera, oslabljena usponom novih industrijskih zemalja i smanjenjem administracije pod Obamom, djelomično je obnovljena. Uprkos povlačenju iz ratova u Iraku i Afganistanu i strateškom okretanju prema Aziji, događaji su gurnuli Obamu u staromodnu ulogu 'lidera slobodnog svijeta' u krizi između istoka i zapada u Europi. Kriza je potisnula u drugi plan gnijev Europe zbog američkog špijuniranja globalnih komunikacija i stavila akcent na suradnju. Prošlog tjedna u Bruxellesu su Europljani tražili Obamu da im proda plin iz škriljaca i obje strane su se suglasile da ubrzaju pregovore o paktu o slobodnoj transantlantskoj trgovini i investicijama.
6. Njemačko vodstvo Ukrajinska kriza 'zacementirala' je vodeću ulogu Berlina u Europi. Njemačka je već dominantna ekonomska sila, vodi glavnu riječ u krizi eurozone, a kancelarka Angela Merkel je postala glavni pregovarač Europe s Putinom. Njeno razočarenje u njega je utjecalo na oštriju reakciju nakon početnog oklijevanja. Njemačka spremnost da smanji energetsku ovisnost o Rusiji bit će mjera toga koliko će daleko ići EU. Merkel je također 'menadžer za vezu' s neprijateljski nastrojeno Julijom Timošenko, čija kandidatura za predsjednicu može zaoštriti tenzije u Ukrajini.
7. Ujedinjena EU Europska unija je opet jedinstvena, barem za sad, nakon pojave zajedničke vanjske prijetnje. Ta je prijetnja možda pomogla da lideri EU pređu preko nekih dugotrajnih sporova.
8. Borba za središnju Aziju I Putin i Zapad pokušavaju pridobiti autokrate iz središnje Azije, iz zemalja bogatih energijom, tj. Azerbejdžana, Kazahstana, Turkmenistana i Uzbekistana, usput stavljajući diskretni veo na njihovo kršenje ljudskih prava. Ukoliko Rusija ekonomski oslabi, te će zemlje tražiti da bar jednom nogom budu u zapadnom taboru.
9. Suradnja SAD-a i Rusije Neke će se suradnje na pitanjima svjetske sigurnosti nastaviti jer Moskva ima interesa da to nastavi, kako bi spriječila veću izolaciju. Ali, moguće su tenzije zbog Sirije, Irana, Afganistana ili Sjeverne Koreje, a Moskva ima poluge koje bi mogla aktivirati, kao što su ugovori o isporuci protuzračnih raketa S300 Damasku ili Teheranu.
10. Putinova budućnost Ruski lider je blizu vrhunca popularnosti, nošen valom nacionalističkog ponosa zbog Krima. No, do nestabilnosti može doći ukoliko se nađe pod pritiskom magnata gnjevnih zbog gubitaka vrijednosti njihovih kompanija, zbog gubljenja stranih investicija u Rusiju i zbog ograničenja putovanja i zamrzavanja imovine na Zapadu. Većina njih mu je trenutačno odana 150 post, ali bi za šest mjeseci stvari mogle izgledati drugačije.
