Još od 2010. godine broj umirovljenika nadmašio je broj zaposlenih u realnom sektoru i danas je taj odnos otprilike takav da na 88 radnika dolazi 100 umirovljenika.
Da se mirovinski sustav ne urušava, ali da je prenapregnut, slaže se i ministar rada i mirovinskog sustava MirandoMrsić, koji je bio gost RTL-a Danas.
Ministre, što vi činite da se ovaj izuzetno nepovoljan
odnos između broja zaposlenih i umirovljenika
promijeni?
Mirovinski sustav je siguran, mirovine se isplaćuju. U tijeku je
isplata mirovina za travanj, u ovoj godini je u proračunu
osigurano preko 36 milijardi za isplatu mirovina. Jasno da je
odnos umirovljenika i zaposlenih nepovoljan, već kad je odnos 1:2
- jedan umirovljenik, dva radi - već zvoni za uzbunu. Mi smo u
tom odnosu već dugi niz godina i sasvim sigurno da za održivost
sustava moramo povećati broj zaposlenih, ali moramo napraviti ono
što već jesmo, a to je da smo već razdvojili ta dva sustava jer
oni nisu isti. Dakle u mirovinskom sustavu mi imamo dva potpuno
različita sustava: jedan je onaj koji je zasnovan na doprinosima,
zovemo ga radničke mirovine i drugi sustav koji je vezan uz
posebne zakone gdje su zakonodavci, dakle država je rekla, bez
obzira tko je uplaćivao, da li su uplaćivali doprinose ili ne, mi
vam dajemo mirovine.
Kad smo tih tzv. privilegiranih mirovina koje se isplaćuju po određenoj političkoj osnovi. Ima li država u planu bilo kakvu reviziju braniteljskih, vojnih, invalidskih mirovina? Znamo da je u Hrvatskoj svega 12 posto ljudi otišlo u mirovinu sa punim radnim stažom?
Dakle, taj sustav je vezan direktno uz proračun. On nije vezan uz doprinose i taj sustav će se uvijek financirati iz doprinosa. Ono što smo mi također napravili u proteklom periodu - da je smanjen broj invalidskih mirovina - proteklih godina preko 12 tisuća umirovljenika je odlazilo u mirovinu kao invalidi, a prošle godine ih je bilo negdje oko tri i pol tisuće. S druge strane smo sa penalizacijom spriječili preveliki ulazak u prijevremene mirovine. Problem hrvatskog mirovinskog sustava je što svega imamo 12 posto onih koji su otišli u punu starosnu mirovinu - dakle 65 godina i 40 godina radnog staža. To je posljedica i privatizacije i svih onih stvari što su nam se dešavale, ali naša projekcija ide naprijed, ne trebamo gledati što je bilo iza nas.
Sada se mirovine isplaćuju. Možete li vi jamčiti isplatu mirovina, s obzirom da znamo da ogromne probleme hrvatski proračun ima u punjenju, da sve manje ljudi radi i uplaćuje doprinose, a umirovljenika je velik broj. Do kada vi uopće možete jamčiti da će biti novca za mirovine?
Novca za mirovine će biti. Dakle, za isplatu mirovina će biti. Isplata mirovina je vezana uz proračun. Mi smo s druge strane i u zakonu vrlo jasno rekli da ove mirovine koje su vezane uz posebne zakone koji se isplaćuju iz proračuna - njihovo usklađivanje i povećanje treba biti vezano uz proračun i mogućnosti proračuna, dok radničke mirovine, one su vezane uz doprinose i one se trebaju usklađivati temeljem porasta troškova života i porasta plaća. Sigurno je da je sustav stabilan, međutim u budućnosti moramo napraviti iskorake - ono što smo rekli - sustav mora biti baziran na tri noge jer stolica na tri noge je puno čvršća nego stolica na četiri noge. Prvi stup - međugeneracijska solidarnosti, drugi stup je vezan uz štednju i treći uz onaj dio koji je dobrovoljno mirovinsko. Prema tome, sustav je siguran, mirovine se isplaćuju i bit će isplaćivane.
