Što donosi porez na imovinu i je li uopće provediv?

Svi koji imaju više od jedne nekretnine, a u njoj ne žive, ubuduće će na njih godišnje morati platiti porez. On bi trebao zamijeniti komunalnu naknadu, a prihod bi išao lokalnoj samoupravi.

Dobre stane su prebacivanje oporezivanja s rada na kapital, početak kažnjavanja špekulantskog ponašanja i pad cijena precijenjenih nekretnina. No to znači i rast cijena kredita, daljnje usporavanje građevinskog sektora te udar na osobnu potrošnju i štednju.

"Mnogi ljudi koji su u kreditima doći će u još lošiji položaj jer neki bi možda i željeli prodat, a imaju sada puno za izgubiti", izjavio je porezni stručnjak Vlado Brkanić.

Ako porezna stopa bude samo 1 posto, na drugi stan od 50 kvadrata, vrijedan primjerice 100 tisuća eura, godišnje biste platili 7500 kuna poreza. Građanima računica baš ne sjeda.

Osim toga stručnjaci upozoravaju da je to jedan od manje racionalnijih poreza zato jer je njegovo ubiranje skupo.

"Potrebno je prvo utvrditi nekretnine koje netko posjeduje, a kod nas pola gradova nije upisano u zemljišne knjige", dodao je Brkanić.

"Pitanje je i kako će se procijeniti vrijednost jer sustav OIB-a i dalje ne funkcionira u potpunosti pa država zapravo i ne zna koliko je tko od njenih građana imovinski težak".

Tu je i pitanje naplate. Ako ministar ostane pri naplati po vrijednosti to će biti ogroman posao za Poreznu upravu. Zbog svega porez bi tako mogao zaživjeti tek za dvije godine.