Akciju Oluja isplanirali su na Brijunima "zločinci" koje
Hrvatska, umjesto da ih je kaznila, slavi kao heroje, a tu
genocidnu akciju obilježava kao državni praznik, izjavili su u
petak srbijanski zastupnici na Međunarodnom sudu
pravde (ICJ) u Den Haagu.
"Hrvatska očito ne misli da je učinila bilo što loše u Oluji. 5.
kolovoza se obilježava kao državni praznik, a sudionici Oluje su
heroji, ne osumnjičeni ili zločinci", rekao je odvjetnik
Wayne Jordash na suđenju pred najvišim sudom
UN-a.
"Da je (Franjo) Tuđman živ, bio bi ovdje, vjerojatno optužen za
genocid", dodao je član srbijanskog pravnog tima William
Schabas završnog dana iznošenja srbijanske protutužbe za
genocid protiv Hrvatske.
VIŠE O TEMI:
- 'Tuđmanov genocidni plan je uspio - krajinski Srbi su nestali!'
- 'Zločinačku akciju Hrvati slave kao državni praznik'
- Srbijanski pravni tim: 'Bez državnosti nema odgovornosti za genocid'
- 'Dokazali smo da je nad Hrvatima izvršen genocid!'
- 'Raširenost zločina dokazuje jasnu namjeru fizičkog uništenja Hrvata'
- Dolenčić odgovorio na optužbe iz Haaga: 'To je laž i besmislica!'
Srbija u tužbi iz 2010. tvrdi da je u Oluji u kolovozu 1995.
ubijeno 1.719 i etnički očišćeno 250.000 hrvatskih Srba, što je
gotovo dovelo do nestanka te etničke skupine.
Akciju koja je trajala od 4. do 8. kolovoza Hrvatska smatra
legitimnom vojno-policijskom operacijom oslobađanja dotad
okupiranih područja i njihovo vraćanje u okvire međunarodno
priznatih granica.
"Kada bi to bilo tako, onda se nakon Oluje ne bi ubijali i
protjerivali oni koji su ostali", rekao je Jordash i dodao da je
Oluja bila tek "masovnija i okrutnija" verzija ranijih akcija
Medački džep i Bljesak koje su izazvale masovni progon
Srba.
Po njegovim riječima, krajinski Srbi 8. su kolovoza "bili na
koljenima", a hrvatske snage "puštene s lanca". "Uslijedila je
najšokantnija faza, ubijanje nevinih civila koje je Tuđman pozvao
da ostanu ako nemaju krvi na rukama", rekao je britanski
odvjetnik.
Srbija se u dokaznom postupku posvetila i analizi presude
žalbenog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju
(ICTY) iz 2012. kojom su generali Ante Gotovina
i Mladen Markač oslobođeni za zločine u Oluji i
odbačen je zaključak prvostupanjskog vijeća iz 2011. o postojanju
udruženog zločinačkog pothvata, predvođenog Tuđmanom, protiv
hrvatskih Srba.
"Prvostupanjska presuda odbačena je na kontroverzan način i nije
iznenađujuće da su izdvojeno mišljenje imala dva najiskusnija
suca", rekao je Jordash.
Ističući da bi Srbija bila sretnija da je žalbeno potvrdilo
presudu raspravnog vijeća, Shabas je sucima ICJ-a poručio da
imaju na umu kako je ukupno pet sudaca (tri u raspravnom i dva u
žalbenom vijeću) smatralo da su Gotovina i Markač krivi.
Prevlast većine od tri prema dva u žalbenom nad tri jednoglasna u
raspravnom vijeću je "mehanicistička i pojednostavljena",
ocijenio je kanadski profesor.
I u nastavku usmene rasprave srbijanski su se zastupnici bavili
sastankom na Brijunima uoči Oluje tvrdeći da je Tuđman s vojnim
vrhom tada isplanirao "zločinačke aktivnosti".
"Transkript sa sastanka nedvojben je dokaz da je vojni i
politički vrh želio da Srbi nestanu, ne preseljenjem nego
fizičkim uništenjem", istaknuo je Schabas.
Vraćajući se u prošlost, rekao je da je Hrvatska prije stotinu
godina bila domovina značajne srpske zajednice koju su nacisti u
Drugom svjetskom pokušali, ali nisu uspjeli istrijebiti. Godine
1991. Srbi su činili 12 posto, a danas samo četiri posto
hrvatskog stanovništva.
'Tragičan i barbarski primjer genocida kakvoga u Europi nije bilo od 1945.'
"To je tragičan gubitak za žrtve, Hrvatsku i cijeli svijet.
Namjera uništenja krajinskih Srba stoji kao tragičan i barbarski
primjer genocida kakvoga u Europi nije bilo od 1945.", ocijenio
je Shabas.
Šef srbijanskog pravnog tima je rekao da Srbija nije željela
suđenje pred ICJ-em, nego pitanja zaostala iz rata rješavati
drugačijim mehanizmima, ali je na postupku ustrajala hrvatska
strana.
Bez obzira na to, srbijanska protutužba je puno jača od hrvatske
tužbe kada se uzme u obzir količina nasilja koju su hrvatske
snage počinile nad Srbima, osobito tijekom i nakon Oluje, rekao
je Obradović.
"Sve se to ne može usporediti ni s jednim masovnim zločinom na
koji se poziva Hrvatska u svojoj tužbi... Da je bilo kako je
želio Tuđman, ne bi ih uopće bilo", rekao je Obradović u završnom
obraćanju 17-članom sudskom vijeću.
Hrvatski pravni tim šokiran
Ovakva argumentacija, pogotovo usporedba s Holokaustom,
iznenadila je hrvatski pravni tim.
"Moram priznati da nisam očekivala baš tako snažan rječnik.
Očekivala sam, naravno, nadovezivanje na NDH, ali da će baš
usporediti Brijunski sastanak s konferencijom u Wannseeu. To je
zbilja bilo čak i iznad naših očekivanja", priznala je
Vesna Crnić-Grotić, predstavnica Hrvatske pred
Međunarodnim sudom pravde.
Iako srpska strana među svojim argumentima spominje i stav
Dejana Jovića da je Franjo Tuđman bio
separatistički nacionalist, predsjednik Republike se ne brine.
Beograd ne može računati na bezrezervnu podršku Hrvatske
No, uznemirio se nekad bliski Tuđmanov suradnik. Vladimir
Šeks čak predlaže vrlo oštre poteze prema Srbiji.
"Mislimo da bi Hrvatska trebala tražiti jedno daleko odlučnije
razjašnjenje i upozoriti Srbiju da podrška Hrvatske ulasku Srbije
u Europsku uniju nije apsolutno bezrezervna. Nije apsolutno
bezrezervna. Da moraju revidirati svoje postupke i svoje izjave",
predlaže Šeks.
Do kojih ne bi nikad došlo, i danas su ponovili srpski pravnici, da Hrvatska nije ustrajala na svojoj tužbi. Na sve izrečeno hrvatski će tim odgovoriti u utorak.