Sporazum ACTA pada širom Europe

Europa nerado prihvaća ACTA-u, trgovinski sporazum koji predviđa zajedničku borbu za zaštitu intelektualnog vlasništva, odnosno protiv krivotvorenja robe, lijekova, patenata...

15.2.2012.
11:26
VOYO logo
VOYO logo

Bugarska u skorije vrijeme neće ratificirati ACTA-u (Anti-Counterfeiting Trade Agreement). Nakon niza prosvjeda protiv kontroverznog sporazuma, bugarski ministar gospodarstva, energetike i turizma Trajčo Trajkov objavio je da država neće podržati taj sporazum.

Najavio je da će vladi predložiti odustajanje od ACTA-e dok stavove ne usuglase ostale zemlje članice Europske unije.

OVDJE možete downloadati originalnu verziju sporazuma ACTA koji su potpisale Europska unija, Australija, Kanada, Koreja, Meksiko, Maroko, Novi Zeland, Singapur, Švicarska i SAD.

"Ja sam pesimist kad je riječ o regulaciji industrije koja se nije adaptirala na digitalno doba, kroz sankcije umjesto kroz tržište", rekao je Trajkov, a prenosi Bloomberg, dodajući da bugarsko "društvo nije spremno prihvatiti mehanizme koji potiču sumnje u kršenje slobode govora i slobode interneta".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Autorska prava autora ne smiju biti iznad ljudskih prava", istaknuo je.

Ipak, ove "mehanizme" prihvatile su 22 države kada su u siječnju ove godine potpisale ACTA-u. Riječ je o dijelu država članica EU, Sjedinjenim Državama, a tu su još i Japan, Švicarska, Novi Zeland, Maroko, Australija, Kanada, Singapur, Južna Koreja i Meksiko.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz kritizirao je ovaj tjedan kontroverznu ACTA-u i ocijenio da taj dokument u sadašnjem obliku nije dobar. Naime, sporni dokument još nisu potpisale mnoge članice EU – Njemačka, Estonija, Slovačka, Cipar i Nizozemska, dok su Češka, Poljska i Latvija objavile da odustaju od ratifikacije sporazuma.

Države članice EU mogu pojedinačno usvojiti sporazum, međutim, da bi ACTA postala efikasna za zaštitu intelektualnih prava, mora proći i na razini EU, odnosno, kako je objavila Europska komisija, "dokument trebaju ratificirati sve zemlje potpisnice da bi on stupio na snagu".

Samo protekli vikend protiv kontroverznog sporazuma prosvjedovalo se u gotovo 200 gradova u Europi, kao i u nekim hrvatskim gradovima. Tisuće ljudi izašlo je na ulice kako bi upozorili da će ACTA imati ozbiljne posljedice za slobodu izražavanja i za sam otvoren i slobodan internet kakav danas poznajemo. Štoviše, mnogi aktivisti pokreta za slobodu govora upozoravaju da ACTA vlastima daje više ovlaštenja i da ide dalje čak i od kontroverznog američkog zakona SOPA (Stop Online Piracy Act).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Čini se da se temelji ACTA-e opasno ljuljaju i da ratifikacija ne ide baš glatko. Bez obzira što još nismo među potpisnicima, o ACTA-i postoji svijest i u Hrvatskoj, o čemu svjedoče i prosvjedi održani proteklog vikenda u Zagrebu, Rijeci i Osijeku.

Posebno negodovanje izazvao je predsjednik Ivo Josipović rekavši da podržava ACTA-u jer ovaj sporazum vidi kao "borbu protiv internetskog piratstva".

"To je isto kao da dođete, recimo, u samoposlugu, uzmete neke artikle i kažete, gle, ovo mi je zgodno i lijepo, ja bih to uzeo i to je moje ljudsko pravo da se hranim", slikovito je prije nekoliko dana objasnio predsjednik Josipović, dodavši da "iza autorskih djela stoji nečiji rad, stoji nečija egzistencija, stoje nečije investicije i apsolutno je nedopustivo da se naprosto krade s interneta".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Premijer Zoran Milanović bio je oprezniji, te njegova Vlada najavljuje da neće potpisivati nikakav sporazum koji bi na bilo koji način predstavljao povredu građanskih prava i sloboda. Odnosno, Milanović i sama Vlada su svjesni da autorska prava treba zaštititi, ali ne po svaku cijenu i na svaki način.

Podsjetimo, inicijativa za prijedlog trgovinskog sporazuma ACTA potekla je od "nositelja prava intelektualnog vlasništva" – medijske, farmaceutske, izdavačke i drugih industrija. Način na koji je sporazum pripreman, a osobito tekst samog prijedloga sporazuma – zabrinjavajući su. Uslijed niza negativnih posljedica po slobodu govora i komunikacije, naročito na internetu, mnoge organizacije u svijetu i ugledni pojedinci zalažu se protiv njegovog prihvaćanja.

Organizacije Access Now, European Digital Rights i Trans Atlantic Consumer Dialog pripremile su materijal o ACTA-i, koji donosimo posredstvom građanske inicijative #InternetZaSve:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Preuzmite PDF dokument i saznajte što donosi ACTA:

Prethodni članci: arti-201202110044006 arti-201202080557006 arti-201202100285006 arti-201202110078006 arti-201202110053006 arti-201202110259006

savrseni kandidatkinje
GLEDAJ ODMAH!
VOYO logo