Nakon dvije godine mozganja dobili smo novi Zakon o radu. U njemu nažalost ne piše da vas šef više ne smije zvati telefonom nakon radnog vremena, ali zato se prvi put u njemu spominje rad od kuće, a spominju se i radnici koji vam svaki dan na biciklu donose ručkove i pizze. Što je novo, čega nema, i što nas čeka, zakon je proučila Marijana Čikić.
Najviše se pričalo da će se upravo njima sve promijeniti.
Na pitanje zna li da se mijenja zakon o radu, dostavljač Tomislav Gradski odgovara: "A stvarno iskreno ne znam. Nisam ni znao. U stvari nešto sam čuo, ali nisam siguran sto posto."
Kao ni mnogi kojih se to tiče. Procjenjuje se da u Europi oko 28 milijuna radnika radi preko digitalnih platformi. U Hrvatskoj ih je do 40 tisuća. I tek sad su vozači i dostavljači Ubera, Glova, Bolta, Wolta pronašli svoje mjesto u Zakonu.
"Ovo reguliranje rada platformskih radnika je sigurno hvale vrijedan pokušaj", kaže Krešimir Rožman, stručnjak za radno pravo.
Da, pokušaj. Naime, u praksi se, tvrde svi, ništa neće promijeniti. I dalje će dostavljači i taksisti raditi za te digitalne platforme preko svojih ili tuđih obrta i tvrtki – takozvanih agregatora, odnosno posrednika. Novim Zakonom zapravo će se legalizirati posrednici, ali se neće natjerati Uber, Glovo i ostale da zaposle ljude koji za njih rade. Odnosno, nejasno je u Zakonu tko bi ih to trebao natjerati.
"U Njemačkoj i Austriji digitalne radne platforme nisu ni pokušavale tvrditi da nisu poslodavci jer naprosto to ne bi bilo provedivo u tom regulatornom okviru", kaže Sunčica Brnadić, savjetnica SSSH za radno i socijalno pravo.
Novost u Zakonu je i rad na daljinu, te rad od doma. No, i on je prilično manjkav jer poslodavac vas može poslati na rad od kuće mjesec dana. Nejasno je što ako ga nakon toga odbijete.
"Poslodavac ne može nikad naložiti radniku da radi od kuće. Čak ni u nikakvim izvanrednim okolnostima. Prvo radnik ne mora imati kuću, a drugo Ustav kaže dom je nepovrediv", kaže Krešimir Rožman, stručnjak za radno pravo.
A novi Zakon kaže da troškove rada od doma radnik dijeli s poslodavcem. Odnosno, trošak struje, računala ili što već koristite radeći od kuće, poslodavac plaća polovično.
"Tvrdimo da radnik ne bi trebao financirati poslovanje poslodavca te da je moguće zapravo razmjerno tome na koji način je ugovoreno osigurati da radnici koji tako rade imaju pokrivene određene troškove možda u paušalnom iznosu a ne kako je trenutno rješenjem predloženo da to bude tek nakon deset dana rada u jednom mjesecu", kazuje Sunčica Brnadić, savjetnica SSSH za radno i socijalno pravo.
A radili vi doma, na terenu ili u poduzeću, šef će vas i dalje moći nazvati van radnog vremena jer nije usvojen prijedlog kojim bi mu se to zabranilo. A dođe li do neke nove krize, poput korone ili potresa, imat će pravo isplatiti vam samo 70 posto plaće. Poslodavci oduševljeni jer još vuku traume lockdowna.
"Svejedno se očekivalo da svi poslodavci u Republici Hrvatskoj isplaćuju 100 posto plaće za radnike koji nisu dolazili na posao, kažem još jednom niti krivnjom radnika niti krivnjom poslodavaca", kaže Nenad Seifert iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Najvažnija stavka novog Zakona, i radnicima i poslodavcima, – nema više kratkih, mnogobrojnih ugovora na neodređeno. Rok od tri godine ostaje isti, ali u tom razdoblju ugovor na neodređeno možete potpisati samo tri puta.
"Nakon tri ugovora na određeno vrijeme, to je novi osigurač, takvi radnici bi trebali imati pravo na sklapanje ugovora na neodređeno vrijeme", govori Brnadić.
"Imamo manji broj ugovora o radu na određeno vrijeme nego što ih ima Europska unija u prosjeku. Dakle, Europska unija je na 12 posto ugovora. Mi smo na 11,8", govori Seifert.
Ali priznaje Seifert, što se tiče trajanja tih ugovora na određeno, posebice onih u trajanju od jednog dana do tri mjeseca, tu smo među najgorima u Europskoj uniji. Sad više nećemo biti.
Puno je tu još izmjena, uglavnom vezanih uz Europske direktive, ali neke smo stvari doslovno prepisali, ne i prilagodili. I nije nam prvi put.
"Trenutno je situacija na tržištu rada takva da radnika jednostavno nedostaje. Neće ovo sada stvoriti neke tektonske poremećaje samo dodatno birokratizirati već dodatno birokratiziran i krut zakon", dodaje Seifert.
U zemlji u kojoj izvozimo domaće, a uvozimo strane radnike. Pa sretno nam bilo.
