Nizozemska svojim građanima poručuje da pripreme paket za hitne situacije u kojem su konzerve, voda, baterije i gotovina. Poljska šalje priručnike o tome kako pružiti hitnu pomoć i kako se pobrinuti za kućne ljubimce. Civile pripremaju i Finci. Nijemci razvijaju aplikaciju koja pronalazi najbliže sklonište. Situacija u svijetu je napeta i ozbiljne države se pripremaju za potencijalne izvanredne situacije. A Hrvatska? Znate li gdje biste se sakrili? Što biste ponijeli? Znate li što znači koja uzbuna? I što biste s kućnim ljubimcima? Država priručnik nije izdala.
Razvoj sigurnosne kulture
Prije nekoliko tjedana usred Stockholma švedska vojska i policija imali su zajedničku vježbu, pred očima građana. "Sve ovo što vidimo oko nas u Europi i svijetu, ne možemo biti sigurni da se to neće dogoditi ovdje, zato moramo biti spremni", izjavio je tada koordinator vježbe Tomas Koppelman Hellgren.
Zemlja se sprema već mjesecima, još su lani milijunima Šveđana stigli priručnici o postupanju u krizama, uključujući i nuklearne napade.
A što se zbiva kod nas?
"Mislim da svatko treba imati ruksak i obiteljski plan za hitne situacije!", govori animirani lik u jednom od MUP-ovih edukativnih videa, sa stranica Ravnateljstva civilne zaštite s uputama za postupanje u raznim opasnostima.
Među njima, zanimljivo, nema ni rata ni nuklearnog napada, iako ovih dana Europi najviše prijeti upravo rat.
"U brojnim europskim državama sve više pažnje posvećuju razvoju sigurnosne kulture, u kojoj će se od praktički najmanjih nogu djeca učiti o tome da postoje rizici i učit će se određenim samozaštitnim mehanizmima", objašnjava stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila.
Kako preživjeti buduće krize?
Sjetimo se kako je to bilo u Jugoslaviji. Udžbenici, priručnici, studije - obrana i zaštita učila se od osnovne škole. "Odgojem i obrazovanjem za 'Općenarodnu obranu i društvenu samozaštitu' putem školovanja otvaraju se pretpostavke za suprotstavljanje svakom obliku ugrožavanja sigurnosti i nezavisnosti naše zemlje, za djelovanje u izvanrednim prilikama".
Tako glasi prva rečenica u priručniku za nastavnike ONO i DSZ-a iz 80-ih godina, ali zvuči i kao rečenica kojom se danas povode mnoge europske zemlje.
Jer Poljska isto planira brošuru kojom će građane obrazovati kako preživjeti buduće krize, a u Njemačkoj se isto raspravlja o tome kako škole mogu pripremiti učenike za krize i ratove. Kod nas se nekad detaljno učilo, recimo kako pucati iz puške u svim položajima, od ležećeg do stajaćeg, s porukom kako se upravo od mladih očekuje da budu u prvim redovima borbe za slobodu i nezavisnost.
Ta ista mlada generacija mogla je već u osnovnoj školi učiti o nuklearnom oružju, o vrstama nuklearnim eksplozija, karakteristikama djelovanja eksplozija i naravno o mjerama za zaštitu od nuklearnih eksplozija.
Spreman komplet za preživljavanje
Hrvatski učenici, a i građani općenito, danas bi tako teško prepoznali svira li opća ili zračna opasnost. Jednako su neupućeni i o lokacijama skloništa i o tome što vam u skloništu treba, kao što nizozemska vlada građanima preporučuje da imaju spreman komplet za preživljavanje, među ostalim s gotovinom, konzervama hrane, vodom, alatom, zviždaljkom i baterijama. Modernim državama trebaju upravo u te stvari upućeni civili.
"Ako vi imate osposobljeno, pripremljeno i educirano civilno stanovništvo, onda ste zapravo ojačali otpor koji možete pružiti, ako bi došlo do određene agresije", tumači Vlatko Cvrtila.
S druge strane, Poljska je recimo u 10 godina udvostručila broj profesionalnih vojnika, i nije im dosta. "Pokušat ćemo pripremiti model do kraja ove godine kako bi svaki odrasli muškarac u Poljskoj prošao obuku za slučaj rata", najavio je neki dan poljski premijer Donald Tusk.
I hrvatska Vlada je najavljivala da se od 1. siječnja vraća obavezni vojni rok, ali još se čeka da se izmijene zakoni. Iz MORH-a za Direkt kažu da je sve spremno već danas, ali uz još jedan naglasak. "U slučaju bilo kakve opasnosti ili ugroze sve muške osobe od 18 do 55 godina su vojni obveznici, bez obzira jesu li prošli vojnu obuku ili nisu", kaže državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg.
Ali u pripremljenoj državi vojska nije sve.
"Ako želimo ojačati razvoj sigurnosne kulture onda svakako trebamo određene sadržaje uvesti i u škole, na kraju osnovne ili na početku srednje škole, kako bi što širi obuhvat sa informacijama koje su nužne da se jednog dana možemo sami zaštititi, odnosno da možemo drugima pomoći u toj zaštiti", zaključuje Vlatko Cvrtila.
I tako bismo dobili društvo u kojem nas doista ništa ne bi moglo iznenaditi.
