U Saudijskoj Arabiji održava se sastanak ukrajinskog tima i američkih dužnosnika o mogućem završetku rata. Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da Ukrajina mora pokazati "da je spremna učiniti teške stvari i odreći se dijela teritorija", naglašavajući važnost kompromisa. Istovremeno, Rusija je oštro kritizirala Ujedinjeno Kraljevstvo, optužujući ga da je "glavni poticatelj" globalnih sukoba.
Dok traju pregovori, Ukrajina je istovremeno pokrenula masovne napade dronovima na Moskvu, dodatno zaoštravajući situaciju na terenu.
S obzirom na trenutačne geopolitičke napetosti i sveprisutnu ulogu vanjskih faktora, sve više se postavlja pitanje prirode odnosa SAD-a i Rusije te što je u pozadini sukoba koji traje na ukrajinskom tlu.
Odnos SAD-a i Rusije - proxy sukob?
Odnosi između SAD-a i Rusije prošli su kroz različite faze. Prije dolaska Donalda Trumpa na vlast, ti su odnosi bili svedeni na osnovne diplomatske kontakte, a Rusija je bila izolirana ne samo od strane SAD-a, već i od šireg "kolektivnog Zapada". S Trumpovim dolaskom započeli su novi kontakti, uključujući razgovore između američkih i ruskih dužnosnika te sastanke delegacija u Saudijskoj Arabiji.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu postoji teza da se radi o proxy sukobu između Amerike i Rusije, no važno je razumjeti širinu tog pojma.
"Povijest pokazuje da je gotovo svaki sukob imao elemente vanjske podrške, pa tako i Domovinski rat u Hrvatskoj. Rusija se trudi prikazati rat u Ukrajini kao izravni sukob s NATO-om, no činjenice govore drugačije – u Ukrajini se gotovo isključivo bore ukrajinski vojnici, uz manji broj stranih dobrovoljaca. Pomoć Zapada Ukrajini ne znači da strane sile izravno odlučuju o ishodu rata," smatra vanjskopolitički analitičar.
S obzirom na to, ne može se tvrditi da Donald Trump ide na ruku Rusijei da je SAD u tom proxy ratu gubitnik.
"Pitanje pobjede i poraza u ratu u Ukrajini izuzetno je kompleksno i ne može se sagledati jednostavno. Ključno je razmotriti što bi se dogodilo da je Europa ozbiljno intervenirala, ne samo SAD. Što da je europska vojska zaista ušla u sukob s Rusijom? Bi li Rusija uspjela ostvariti svoje ciljeve u takvom scenariju?", pojašnjava Avdagić.
Trump - gubitnik ili mirotvorac?
Stručnjaci smatraju da se politika aktualnog američkog predsjednika razlikuje od politika njegovih prethodnika, Joea Bidena i Baracka Obame. Dok Obama nije htio isporučivati oružje Ukrajini, Trump je, kada je došao na vlast, omogućio prodaju protuoklopnog naoružanja, koje je imalo ulogu u početnim fazama rata.
U posljednjoj predsjedničkoj kampanji, došlo je do obrata - ako je Biden bio snažno predan pomoći Ukrajini, suprotna politička strana zauzima drugačiji stav, tvrdeći da se ta podrška uopće nije trebala dogoditi. Nakon pobjede na izborima, Trump se doveo u situaciju u kojoj mora pokazati dosljednost u svojim stavovima i postupcima, bez obzira na političke okolnosti.
Jedan od aspekata koji je prošao ispod radara jest Trumpova inicijativa o smanjenju nuklearnog naoružanja.
"On je rekao da treba potpuno ukinuti nuklearno naoružanje", ističe vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić, naglašavajući koliko je Trumpova komunikacija nepredvidiva. Iako je ideja potpune denuklearizacije teško ostvariva, Trump se pozicionirao kao netko tko želi otvoreno razgovarati s Rusijom i Kinom o tim pitanjima.
Trumpov stil vođenja vanjske politike uključuje jasnu hijerarhiju u komunikaciji s različitim svjetskim liderima.
"Trump kao politička osoba ima neku razinu stupnjevanja s kim na koji način razgovara", objašnjava Avdagić, ističući da s Putinom razgovara otvoreno i bez rukavica.
"To ne znači nužno da će svi njegovi diplomatski pokušaji biti uspješni, ali pokazuje njegov specifičan pristup međunarodnim odnosima", kaže Avdagić.
Ukrajina - 'europski Afganistan'?
Iako se često postavlja teza da je Ukrajina europski Afganistan, stvarnost pokazuje brojne razlike. Afganistan je godinama bio kategorija tzv. "failed state", države koja nije bila funkcionalna. Nakon sovjetske intervencije, a kasnije i dolaska NATO-a, međunarodna zajednica pokušala je uspostaviti stabilne institucije i osigurati trajni mir u zemlji.
Unatoč uloženim milijardama dolara i naporima američkih administracija, država se urušila gotovo odmah nakon povlačenja zapadnih snaga.
"Vi nemate u ovom trenutku koga povući iz Ukrajine. Ako tamo imate nekakav odjel za vezu, nekakve NATO misije i europske misije, to je to. Vi nemate tamo američke vojnike, vi nemate europske vojnike", objašnjava Avdagić čime naglašava da paralela s Afganistanom nije moguća.
Ukrajina je, povrh svega, demokratska država, a predsjednik Zelenski izabran je legitimnim putem, bez obzira na političke kritike. "Afganistan nikada nije imao kohezivnu nacionalnu vojsku ni funkcionalne državne institucije, dok Ukrajina ima moćnu i inovativnu vojsku koja se uspješno odupire ruskoj agresiji," dodaje stručnjak.
Budućnost Ukrajine
Još uvijek ne postoji jasan mirovni plan niti konkretne promjene granica. Ipak, kako naglašava Avdagić, konačna odluka o budućnosti zemlje ostaje na Ukrajini.
"Ako mirovni sporazum ide na njihovu štetu, svi će se morati pomiriti s tim da Ukrajina to ne prihvati. Time se još jednom pokazuje da, iako se često govori o proxy ratu, u konačnici Ukrajina sama donosi odluke o svojoj sudbini", zaključuje Avdagić.
POGLEDAJTE VIDEO: Trump uoči pregovora o Ukrajini: 'Želim da žele mir -odmah'
