U tri dana dogodilo se pet prometnih nesreća, ali i sedmero mrtvih. U petak je kamion ubio 9-ogodišnju djevojčicu na zagrebačkom Žitnjaku, a sinoć su u teškoj nesreći kod Križevaca poginula trojica mladića. Možda su nam ceste po kvaliteti u vrhu Europe, ali po broju poginulih u prometu su od nas gore samo Bugarska i Rumunjska.
Cijeli je kalnički kraj od jutra u šoku. Proglašena su tri dana žalosti, a obitelj, prijatelji i poznanici pale svijeće i donose cvijeće za Luku, Ivana i Martina, mladiće čiji je život sinoć naglo zaustavljen na ovoj cesti kod Križevaca.
Sva su trojica mlađi od 30 godina, a vraćali su se kući iz izlaska i, po svemu sudeći, prebrzo ušli Audijem u zavoj gdje je dopuštena brzina samo 40 kilometara na sat.
Iako su ostaci vozila, naravno, uklonjeni, i dalje su vidljivi tragovi koji govore o očito velikoj brzini kojom se automobil kretao, a na istom su mjestu prije 10-ak godina poginuli brat i sestra. Sada se nešto napokon planira poduzeti.
"Treba napraviti prekid vožnje ili zaustavljanje, mogući semafor, rotor i niz stvari. Stručnjaci znaju dati takva rješenja, međutim, mi tome moramo prionuti poslu", objašnjava načelnik Općine Kalnik, Mladen Kešer.
Tragedija kod Kalnika dogodila se samo dva dana nakon što je na zagrebačkom Žitnjaku kamion na zebri naletio na djevojčicu (9) i na mjestu je ubio. Ukupno sedmero poginulih na hrvatskim cestama čini ovaj vikend jednim od najgorih ove godine godini. Statistika policijskog postupanja također je poražavajuća.
"Preko 4250 utvrđenih prekršaja imamo u prometu, od toga se više od 1500 odnosi na nepropisnu brzinu kretanja, 337 vozača je evidentirano da su vozili pod utjecajem alkohola", ističe voditelj Službe prometne policije MUP-a, Josip Mataija.
To je samo jedan vikend, ali ako se gleda cijela prošla godina, Hrvatska je na europskom dnu. Po broju mrtvih u prometu na milijun stanovnika od nas su gore samo Rumunjska i Bugarska, Hrvatska ima 71 poginulu osobu, osjetno više od europskog prosjeka od 46, daleko više od najboljih, Danske i Švedske. Kad se pita stručnjake kako smanjiti broj tragedija u prometu, uvijek se kreće od edukacije, pa Danci i Šveđani sigurno manje rade glupe greške.
"Nakon toga imamo represiju koja mora na neki način utjecati na to da su sudionici u prometu svjesni da će ih, ukoliko krše prometne propise, stići pravedna kazna. Nakon toga su dobre ceste koje štite da se nesreća u principu ne dogodi", tvrdi Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.
Tu je i uklanjanje bahatih vozača. Nakon nesreće s driftanjem u Buzinu, pitali smo se kako mladi uopće smiju voziti jurilice od 500 konja.
Iako mladi čine samo osam posto svih vozača, otprilike dvije od pet nesreća sa smrtnim posljedicama na europskim cestama uključuju vozače mlađe od 30 godina. Upravo zato je Europska komisija ovog proljeća predložila stroža pravila baš za mlade.
Spominju se tako probna vozačka dozvola na dvije godine i nula tolerancije na alkohol, a iako to Komisija neće službeno predložiti, nije loše mlade odvraćati od potrebe da sjednu za volan.
"Postoji jedna korelacija, a to je da zemlje u kojima se manje koristi javni prijevoz, kao i one u kojima se manje biciklira i pješači, imaju lošiju statistiku što se tiče prometnih nesreća. U principu, najbolje rješenje je smanjiti broj vozila i prijeđenih kilometara", objašnjava Ševrović.
Europska unija dala si je cilj do 2030. upola smanjiti broj poginulih u prometu. I Hrvatska će to morati pratiti. Smrt trojice mladića kod Kalnika prilika je da se zapitaju svi, od države do samih vozača, čine li sve da se mogućnost ponavljanja takve tragedije svede na minimum.
POGLEDAJTE VIDEO: Vozači nam priznali što policiji ne bi: 'Popijem 2 piva. Koju bi si kaznu dap? Za 0,5 promila odmah 300 eura!'