U američki Kongres nije uletjela tek hrpa huligana, nego dobro organizirane paramilitarne skupine. Dio ih je već osuđen za napad na Kongres lani u siječnju. Neki još čekaju suđenje.
"Nakon što je Donald Trump izabran, postali su snažni. Sad imate Proud Boyse, Oath Keeperse, Three Percenterse i svi su imali svoju ulogu u napadima 6. siječnja. Prema FBI-u najveća prijetnja sigurnosti Amerike dolazi od bjelačkih paramilitarnih skupina", kazao je za RTL Direkt politolog Cody McClain Brown.
Cody je politolog rođen u Oklahomi koji već 10 godina živi u Hrvatskoj. Sjeća se da su paramilitarne skupine u Americi bile jake i 90-tih, nakon što je u njegovom rodnom gradu Timothy McVeigh kamionom s više od dvije tone eksploziva raznio zgradu federalne Vlade, ubio 168 ljudi i ozlijedio ih gotovo 700. Domaći terorist krivio je svoju Vladu. A to im je svima, zapravo, kroz povijest zajedničko.
"Mnogi ne pristupe takvoj organizaciji samo zbog ideala. Slažu se oni s ideologijom, ali se također priključuju i zbog nekih drugih razloga. Neki zbog prijateljstva, bliskosti, neki zbog zajedničkih interesa", objašnjava Cody.
"Ako su to rasisti, ako su to homofobi, ako su to ljudi koji smatraju da se cijepljenjem čipira ljude, čak i onda kad izgledaju bezazleno, čak i onda kada ih je malo, kada su malobrojne, ne treba u potpunosti odbaciti njihovu opasnost", tvrdi povjesničar Hrvoje Klasić.
Pojavljuju se u krizama
Jer povijest nam je to potvrdila na najgori mogući način.
"1928. godine Hitler je na izborima dobio nekih dva posto glasova. Strani diplomati, njemački političari, politolozi su se smijali rekli su od ovog čovjeka nikad neće biti ništa", objašnjava Klasić.
Pet godina kasnije došao je na vlast, zahvaljujući upravo SS i SA militantnim odredima. I znamo kako je ta priča završila.
"Uvijek se takve organizacije pojavljuju u nekakvim krizama, kada je društvo u krizi, ekonomskoj, političkoj, socijalnoj i kada zavlada nekakvo beznađe i bezvlađe", govori Klasić.
U ovoj činjenici leži odgovor na pitanje – zašto danas govorimo o ekspanziji paramilitarnih skupina. Posebice u Europi. Počelo je s migrantskom krizom 2015., nastavilo se s ratom u Ukrajini, a točku na i stavila je kriza kojom nas plaše.
"Najveća opasnost koju predstavljaju te organizacije je u tome što mogu poslužiti kao platforma za radikalizaciju pojedinaca. Grupa sama po sebi nije opasna, ali pojedinci koji se radikaliziraju mogu počiniti teroristički napad ili neki drugi zločin", govori Matej Kandrik, slovački stručnjak za sigurnost.
Radikalizacija putem društvenih mreža
Matej Kandrik istraživao je ove organizacije na području Srednje i Istočne Europe. Najgore je kaže u Bugarskoj, Češkoj i Poljskoj, imaju i susjedi Slovenci svoju Štajersku stražu. Svim ovim skupinama o kojima smo pričali zajednička je dobra organizacija, vojnički ustroj i da javnosti nisu nepoznati. Zasad nemamo saznanja da u Hrvatskoj imamo toliko velik problem.
"Radikalizacija u Hrvatskoj se danas odvija mahom po društvenim mrežama i tu najčešće na Facebooku, Twitteru možemo registrirati govor mržnje, poziv na nasilje, tu se radi o vrhunskim profesionalcima koji mladim ljudima nude prihvaćanje, bratstvo, uzbuđenje, novac", kazao je Tonči Prodan, stručnjak za terorizam.
Kandrik smatra da bi vlasti djelomično mogle spriječiti na način da im ponude posao u vojsci.
"Ako je netko zainteresiran tako provoditi slobodno vrijeme, trebao bi imati priliku raditi to u kontroliranim i sigurnim uvjetima", objašnjava Kandrik.
Društvo nikad nije bilo različitije, a to je upravo ono što ove ljude pokreće – mržnja prema različitima.