Puno smo čuli ljudi koji se žale, puno smo čuli prognoza da će to značiti propast i otkaze i užas za gospodarstvo, nas je zanimalo ima li itko tko misli da je zabrana nedjeljom dobra ideja i našli smo ga. Gost Direkta je Ljubo Jurčić.
Vi ne biste zabranili smo rad nedjeljom, nego i subotom. Kako?
Sve analize kroz povijest, od Nobelovaca do ekonomista, bavili su se osobnom potrošnjom jer je ona lokomotiva proizvodnje. Tako 60 posto nacionalnog dohotka ide na potrošnju pa se proučavalo što utječe na potrošnju i kako to utječe na proizvodnju?
Osnovno je da na potrošnju utječe nacionalni dohotka per capita. Ljudi će trošiti onoliko koliko imaju novaca.
Išlo se s radom dućana, kako se prosječno vrijeme smanjivalo s 14, 10 pa na osam sati, trgovine su radile od 8 do 20 kako bi prosječan čovjek kroz tjedan kupio što mu treba.
Kad je prije nekoliko godina počela ova rasprava, gledao sam analize u Europi i SAD-u. Pokazale su da čovjek u prosjeku troši pola sata do sat vremena dnevno u trgovini od ponedjeljka do petka.
Uspostavilo se da ipak ima velikih kupovina gdje se moraju sastati muž, žena i djeca. Na primjer - kad kupuju namještaj. Budući da se subotom izbjegavao rad u ostalim djelatnostima, išlo se za time da prodavaonice rade do 14 sati.
To se pokazalo da funkcionira i to je sasvim dovoljno. Sve analize pokazale su da 98-99 posto potrošnje određuje razina dohotka i normalno radno vrijeme.
Tako je prije bilo u Jugoslaviji?
I nije ništa falilo.
Kad se spomene zabrana rada nedjeljom svi su jako strastveni oko toga, svi imaju mišljenje. Iako postoje druge europske zemlje gdje se ne radi nedjeljom, tu su Slovenija, Austrija, Njemačka.
Imate preko puta Sloveniju njoj ništa ne fali što ne rade nedjeljom, to je uređena zemlja kao i Njemačka i Austrija. Netko će navesti Italiju, ja ne mislim da je toliko uređena kao Slovenija i Njemačka, ali i kad nju gledate ona stagnira u EU.
Mislite da se trebamo ugledati na Sloveniju...?
Mislim da se trebamo bazirati na znanosti i tradiciji, kulturi, običaju zemlje. Jer ne živi se samo od kruha, nego od svake riječi - kako to piše u Bibliji. U našoj tradiciji i tradiciji je Zapada da je nedjelja slobodan dan.
Mi još nismo formirano društvo. Nismo formirali nacionalni identitet. Rad nedjelom, kad gledate u trećem koraku razbija temeljnu jedinku u našem društvu, a to je obitelj.
Isto tako rad nedjeljom razbija običaje Hrvatske koji potječu od katoličke kulture, a to je da je nedjelja neradni dan, posjećuju se tad porodici i duhu. To igra puno širu ulogu nego na pravi pogled.
Puno je crnih prognoza: da će promet pasti 15-20 posto, da će tisuće ljudi dobiti otkaz. Vi mislite da neće?
Primjer da su se zatvorile male trgovine - bilo je to zato što su se otvorili shopping centri. Sve trgovine s ćoška ulice opstali su jer imaju robu svakodnevne potrošnje, a roba trajne potrošnje preselila se u shopping centre. Ali opet je potrošnja određena dohotkom, ne shopping centrom i radnim vremenom.
Neki kažu da ovo pogoduje velikima, a ne malima?
Ja ne bih dopustio ni 16 radnih nedjelja. Ako govorimo po tradiciji,pustio bih da se radi 2 nedjelje ili 12 mjesec. Iz duha i religije nastali su običaju, i onaj koji ne ide u crkvu kupuje poklone za Božić i Uskrs.
Trgovački centri kažu da je nedjelja jedan od najjačih dana.
Naravno jer su stvorili takav običaj pa ljudi, umjesto da idu u prirodu, šetaju se tamo te se stvorila takva navika koja nije dobra za hrvatsko društvo i ekonomiju. Ali i ti vanjski ulagači nisu došli u Hrvatsku stvoriti proizvodne kompanije, nego su stvorili shopping centre u kojima prodaju stranu robu.
Naravno da mogu to prodavati, ali ovo je rezultat neefikasnog funkcioniraju države u skladu s hrvatskom tradicijom.
Mislite da je ovo slabost države?
Da, to je neorganizacija. U usporedbi s prethodnim zabranama, mislim da će hrvatsko društvo, intelekti, Ustavi sud uzimati druge elemente u obzir, a ne samo slobodu rada.
Ako nije Račanu i Sanaderu, zašto bi Plenkovići sad uspio?
Baš zato što malo bolje organiziraju nego u ono vrijeme. Tada su svi lobisti utjecali, novac je (išao op.a) lijevo i desno, ali sad je hrvatska puno svjesnija.
Kako ste vi kad ste bili ministar?
Meni je došao svećenik, kasnije smo postali dobri, i napao me da sam komunjara i boljševik. Ja sam rekao da sam hrvatski ministar i da radim u interesu društva, da ne može napadati me i tražiti da podržim prijedlog'. Rekao sam da s takvim načinom neće proći. Možda je bio provokator.
