U potragu za mrskim neprijateljem Ursule Von Der Leyen vozimo u srce divljine Gorskog kotara. Željko Raukar živi na obroncima Nacionalnog parka Risnjak. Vukove viđa jedanput do dvaput mjesečno. Pokazuje nam snimku jednog od tih susreta i opisuje iskustvo od prije nekoliko dana kada je čopor od osam vukova došao u blizinu kuća.
"Neugodno strašno režanje i zavijanje je neugodno. Čopor obično zavija zajedno, 7-8 vukova. Jeza čovjeka uhvati, ne samo taj jedan mentalni osjećaj, evo vuk je tu, nego i jedan fizički osjećaj kako se čovjek osjeća kad vuk zareži", kaže Raukar.
Ipak s vukovima Gorani uglavnom nemaju problema. Ljude ne napadaju, stoke ovdje gotovo da nema. Željko procjenjuje da ih je u Gorskom kotaru maksimalno pedesetak. U cijeloj zemlji? Nitko ne zna koliko je točno vukova u Hrvatskoj - ovisi o tome koga se pita. Prijatelji životinja kažu da ih je manje od 200, lovci pak tvrde da ih čak je tri puta više. Službenih podataka nema, svatko vuče na svoju stranu.
Pala populacija srna
Vozimo se do obližnjeg Crnog Luga da i tamo provjerimo vučju krvnu sliku. I tu nam potvrđuju da ih viđaju često, ali da ljudima ne čine štetu.
"Vuk nikad nije bio ugroza stanovništvu", kaže Anton Štimac. Znači nije takav zlikovac kao što kaže predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen? "Dapače, on je potreban u prirodi, on je predator i on čini prirodnu selekciju", odgovorio je Štimac.
A ta prirodna selekcija, kao što se vidi na ovom videu borbe vuka i srne - odnosi se na divljač. Tamane ih gladni vukovi nemilice - lovci tvrde da je populacija srna pala za 50 posto.
"Srna je tako reći devastirana, sada je, sada je problem s jelenskom divljači. Najviše nastrada pomladak, vukl najakše uhvati mladunče", kaže Vinko Muhvić, predsjednik Lovačkog društva Divokoza.
Lovci pozdravljaju odluku Europske komisije koja je snizila status vuka sa strogo zaštićenog na zaštićenog. Otvara to prostor za odstrel vukova koji napadaju stoku. Ljudi iz dalmatinskog zaleđa u kojem su napadi vukova česti - profitirat će, čini se, od vuka koji je pojeo ponija predsjednice Komisije.
"Evo, ona je odmah donijela zakon po kojem će se odmah smjeti smanjiti brojčano stanje vuka", kaže Muhvić.
Odluka je politička
No ako se pitaju udruge koje se bave zaštitom životinja i prirode, odluka je štetna. Kažu, mjere stroge zaštite vukova dovele su do povećanja populacije, ali od toga je koristi imao cijeli ekosustav.
Podaci pokazuju da tamo gdje nema vučje zajednice, puno su učestalije zajendice nekih drugih životinja koje su puno štetnije za ljude.
Križarski rat protiv vukova, kaže, politička je odluka.
"Dogodio se napad vuka na ponija koji je u vlasništvu gospođe Von Der Leyen i tu je zapravo krnula i ta nekakva hajka", kaže Sofija Babić iz WWF Adria.
Da vukovi u nekim dijelovima Hrvatske rade velike probleme i ubijaju stoku, nitko ne spori. Je li rješenje njihovo ubijanje, to je već drugo pitanje. Željko s početka naše reportaže zato ima alternativno rješenje.
"Ja sam oštro protiv redukcije vukova na način da ih se ubija. Vjerojatno neki zoološki vrtovi vape za takvim životinjama", kaže Raukar.
Divlja životinja godinama izaziva prijepore. Jedni bi ju skratili za glavu, drugi štitili. Konačni sud mislili smo tražiti od najmudrije životinje od svih. Snimili smo ju, ali nam je pobjegla prije odgovora na teško pitanje.
