Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode WWF Adrije oštro je reagirala na to što je ovaj tjedan na sastanku Bernske konvencije izglasano smanjenje statusa zaštite vukova, što je predložila Europska unija.
Kako stoji u priopćenju WWF Adrije, napravili su to bez ikakvog čvrstog znanstvenog utemeljenja.
"Glasanjem za smanjenje zaštite vukova, države članice su ignorirale zahtjeve više od 300 organizacija civilnog društva, Inicijative za velike zvijeri za Europu, stručnjaka za zaštitu prirode i okoliša te stotine tisuća građana koji ovu odluku smatraju pogreškom. Svi oni cijelo vrijeme pozivaju na znanstveno utemeljeno djelovanje za promicanje suživota ljudi s velikim zvijerima. Brojni primjeri u svijetu pokazuju da je oporavak populacija vuka doveo do poboljšanja uvjeta u prirodi. Zato je i problematično što su države članice poduprle politički utemeljenu odluku, na koju su utjecali osobni razlozi nakon što je ponija predsjednice Europske komisije Von der Leyen ubio vuk 2022. godine", navodi se u priopćenju WWF Adrije.
Nastavljaju da Europska unija već dopušta odgovorno upravljanje vukovima. To znači da jedna od mjera uključuje i odstrjel problematičnih jedinki ako je to potrebno.
'Vuk se jedva oporavio u Europi'
"U Hrvatskoj je na snazi stroga zaštita i kroz mjere prevencije se promovira postavljanje električnih ograda i pasa čuvara. Međutim, u prosincu 2023. godine je Europska komisija predložila slabiju zaštitu vukova pod izgovorom nanošenja velike štete stočarima, a prijedlog je nastupio nakon procesa savjetovanja za koji organizacija ClientEarth kaže da je bio pogrešan i da ga sada istražuje pučki pravobranitelj Europske unije", navode u priopćenju.
"Populacije vukova jedva su se oporavile nakon što su izumrle u većem dijelu Europe, a slabljenje njihove zaštite moglo bi sad opet ugroziti njihov oporavak. Ovakva odluka mogla bi samo dodatno pojačati polarizaciju i narušiti povjerenje u napore za učinkovito upravljanje populacijom vukova", navela je.
Dunja Mazzocco Drvar, pak, navodi i to da bi smanjenje zaštite moglo dovesti do produbljivanja društvenih podjela, umjesto da se omogući stvaranje konstruktivnih rješenja.
Velika opasnost
WWF smatra kako snižavanje statusa stroge zaštite neke vrste radi političke dobiti nekolicine, a protivno znanstvenim dokazima, dovodi u opasnost desetljeća napora za očuvanje vrsta.
"Europska komisija bi mogla predložiti promjenu vodeće Direktive o staništima, s mogućim negativnim posljedicama i na druge vrste. Uz to, WWF čvrsto preporučuje da Bernska konvencija prioritizira znanost prilikom donošenja odluka i osigura da se procesi vode dokazima. Zato Konvencija mora jačati svoje mehanizme za dobro upravljanje, posebno u pogledu ažuriranja popisa zaštićenih vrsta. Transparentan i znanstveno utemeljen pristup ključan je za održavanje vjerodostojnosti i učinkovitosti Konvencije, ali i za buduće jačanje zakona EU o očuvanju prirode. Na ovotjednom sastanku, osim Europske unije, smanjenje zaštite podržale su Andora, Armenija, Gruzija, Island, Norveška, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Lihtenštajn, Srbija, Švicarska i Ukrajina, dok su Monako, Crna Gora, Ujedinjeno Kraljevstvo, Bosna i Hercegovina i Albanija bile protiv smanjenja", navodi Dunja Mazzocco Drvar.
'Bizarno, čudno, zagonetno'
O problemu vuka i šefice Europske komisije Ursule pisao je u lipnju i Politico. "Otkako je njezinog voljenog ponija Dolly ubio vuk GW950m u njemačkoj Donjoj Saskoj u rujnu 2022., predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen usredotočila se na smanjenje statusa zaštite velike zvijeri. Ali snaga njezina nemilosrdnog osobnog križarskog rata - koji se pretvorio u političko lobiranje na najvišoj razini - izaziva podizanje obrva među EU diplomatima u Bruxellesu. Njenu usredotočenost na Velikog zločestog vuka opisuju kao 'čudnu', 'bizarnu', 'zagonetnu' i definitivno 'nametljivu'", navodi Politicom.
"Zaštita vuka nije tako važno pitanje, a ipak ga von der Leyen čini ključnim političkim pitanjem", rekao je za Politicom tada jedan diplomat iz zemlje EU-a koji je ostao anoniman kako bi iskreno govorio. "Politička pozornost i razlozi iza nje malo su pretjerani", iznio je mišljenje.
Iako von der Leyen nastupa ispred Europske pučke stranke kao ona koja brani stočare, ali čini se da svi misle kako je to postalo i vrlo osobno pitanje.
Smrt ponija Dolly
Nekoliko tjedana nakon Dollyne smrti, von der Leyen je pozvala Europsku komisiju na "dubinsku analizu" prijetnje vukovima. Godinu dana kasnije — u prosincu 2023. — na stolovima europskih zemalja bio je prijedlog da se stvarno smanji status zaštite životinje. A von der Leyen se nije oslobodila pritiska.
U nekoliko navrata, von der Leyen je pitanje vuka osobno iznijela Alexanderu De Croou, premijeru Belgije, koja trenutačno predsjeda rotirajućim predsjedanjem EU i zadužena je za nadgledanje napretka dosjea u Vijeću. Prijedlog da se zaštita vuka smanji s razine strogo zaštićene vrste na razinu zaštićene vrste.
"Koncentracija vučjih čopora u nekim europskim regijama postala je prava opasnost, posebno za stoku", rekla je von der Leyen kad je prijedlog objavljen.
Europa ima oko 20.000 vukova
Prema vlastitim procjenama Komisije, u Europi ima oko 20.000 vukova i svake godine njihova žrtva bude 0,06 posto ovaca na farmama. Kako je objavio Politico u lipnju, Sabien Leemans, viša službenica za politiku bioraznolikosti u Uredu za politiku Svjetskog fonda za prirodu u Bruxellesu, rekla je da "vuk nije u povoljnom statusu zaštite u većini biogeografskih regija u Europi" i osudila je "politički motiviran potez" šefice Europske komisije.
Leemans je uvjerena da se pogrešnopristupa rješavanju problema vukova koji ubijaju stoku i da se to može riješiti preventivnim mjerama, dodavši da se vuk koristi kao "politički žrtveni jarac za."
O problemu vuka dodatno smo razgovarali s prof. dr.sc. Ivom Grgićem s Agronomskog fakulteta o tome jesu li vukovi zaista tolika prijetnja stočarstvu i postoje li neka rješenja da bude "vuk sit, a ovce na broju".
Zašto je vuk problem?
Navodi da je vuk bio najrasprostranjenija zvijer na našim prostorima do početka razvitka poljoprivrede te da su do 1950-ih živjeli na znatno širem području nego danas pri čemu su rijetko ugrožavali stoku. "Tada su jednostavno imali više hrane, a njihova lovina bile su divlje svinje, ali i mali glodavci - zečevi, kunići, krtice i miševi. Kada nema divljači, vukovi jedu i strvine kao i otpatke te danas sve češće napadaju i stoku", navodi prof. Grgić. Drugi razlog manje napada bio je i taj što je jednostavno bilo manje stoke pa su je vlasnici lakše kontrolirali.
"'Jačanjem' poljoprivrede, vukove se potiskuje, često ne birajući sredstva, u čemu su veliku ulogu imala i lovačka društva. Rat, smanjenje stanovnika ali i stoke, a posebno uvrštavanje vuka na listu strogo zaštićene vrste doveli su do toga da se oni nesmetano množe", navodi prof. Grgić.
O ovom problemu navodi da je stanje postalo "normalno suludo nepodnošljivo" te da postoje dva tabora. "Jedan su 'generatori' zakonskih rješenja koji vuku pristupaju kao umiljatoj živini ponavljajući mantru o 'EU zaštiti vuka i očuvanju bioraznolikosti'. Sve do trenutak kada bi vuk ozlijedio njihovog kućnog ljubimca jer se vukovi i druga divljač spuštaju čak i u prigradska naselja. Drugi tabor su rijetki preostali stočari koji su zanimljiva 'vijest' jedino kada čopor svoje odradi i iza sebe ostavi strvine po poljima ili u staji. Stočari polako gube nadu, malo ih je koji pokušavaju dati svoj doprinos kvalitetnom rješenju", ističe kompliciranost problema.
Prof. Ivo Grgić
'Lista za odstrel vuka'
Navodi da je tri godine bio savjetnik bivše ministrice poljoprivredi Tri godine sam bio posebni savjetnik Marije Vučković te da je stekao dojam da pojedinci kroz osobna loša iskustva s vukom pokušavaju riješiti probleme i drugih. "Za sada se može zaključiti da je
trenutačno za vukove nikada bolje, a za preostale uzgajivače stoke nikada lošije. Ali, i vukovi se u EU 'moraju zabrinuti', posebno kada su neki nestašni zaigrali i 1. rujna usmrtili konja Ursule von der Leyen. 'Lokalne vlasti ubrzo su stavile vuka, poznatog pod oznakom GW950m, na listu za odstrel", ističe i prof. Grgić navodeći da ponije baš uobičajena praksa jer su vukovi zaštićena vrsta u Europi.
"Ali vlade dopuštaju njihovu eliminaciju u posebnim slučajevima. I začudo, krenula je administrativna mašinerija da se vuk skine s liste strogo zaštićene vrste", navodi prof. Grgić koji se oslaže s Dunjom Mazzocco Drvar da je priča o skidanju zaštite vuka krenula od ubijanja ponija Ursule von der Leyen.
Kaže da je teško pobrojati koliko je vukova u Hrvatskoj, strogo je zaštićen, i prema njegovim informacijama Hrvatska nije sklona skinuti vuka s liste zaštićene vrste, ali je upravo u raspravi "Plan upravljanja vukom (Canis lupus) s akcijskim planom za razdoblje od 2025. do 2034."
Poseban status zaštite
Kaže, u tom planu stoji da se od vuka čuva ograđivanjem pašnjaka, stočari moraju imati pse čuvare i pastira te naš sugovornik kaže da su više nego smiješne mjere i "žalostan" način rješenja. Pojašnjava da doslovno smiješno to što se za stoku traže i pastiri kad gotovo nema nitko tko bi to radio. A i kada govorimo od površinama od nekoliko hektara, a koliki bi bio trošak sve to ograditi. Po njemu, rješenje bi bilo odrediti područja na kojima bi vukovi imali "poseban" status stroge zaštite.
"Društveni interes, a to je očuvanje vuka, ne smije biti na štetu rijetkog pučanstva i njihovih gospodarskih aktivnosti na ionako devastiranom području. Po nama su to područja gdje su nekada i bila glavna staništa vuka, a to je Lika, Gorski kotar i
Dalmatinska zagora. A vukove koji bi migrirali šire, treba u određeno godišnje doba uspavati i transportirati na 'njihovo područje' u čemu se više trebaju uključiti lovačka društva. Ili čak organizirati odstrel", smatra prof. Grgić. Ako bi nastala šteta na području gdje je vuk strogo zaštićen, a to su inače područje Natura 2000, davala bi se potpora i isplaćivala eventualna šteta.
POGLEDAJTE VIDEO Mještani splitskog kvarta dostavili snimke: 'Ovo je vuk'
