Fotografija ugriza kornjače izgleda dosta opako. Mnoge je ova vijest itekako iznenadila, pa smo upomoć pozvali čovjeka kojeg zovu i herojem zaštite kornjača.
Gost RTL Direkta je morski biolog i viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, Draško Holcer.
Da kornjače grizu ljude nisam nikad čula. Koliko je to često?
"Ovo je totalna iznimka, mislim da smo prošle godine imali prvi slučaj kada je bilo zabilježeno da je nekog na Jadranu ugrizla kornjača. Međutim, općenito kornjače nisu agresivne životinje, one se ne bore niti međusobno, a kamoli s nekim drugim. One nisu nekakvi aktivni lovci."
Znači ovo što je čovjek opisao da je bila agresivna kornjača, je li to stvarno moguće?
"Ja ne mogu reći koliko je ona bila agresivna ili nije, ali ono što se zna o njima je da nisu agresivne. Ono što se ovdje možda dogodilo je da je životinja bila u strahu. Kornjača će vas definitivno pokušati ugristi ako je uplašena, ako nema mogućnost bijega, ako ste joj preblizu."
Znači to su razlozi zbog kojih bi ona eventualno napala čovjeka, ali koliko shvaćam, nije baš često ni da ih čovjek vidi u plićaku?
"Pa nije često iako je Jadran jedno od glavnih područja rasprostranjenosti glavate želve u Mediteranu, procjenjujemo da ih je u Jadranu i preko sto tisuća. S tim da je sjeverni Jadran glavno područje, najveće brojnosti. To su životinje koje se drže nešto dalje od obale, drže se otvorenog mora. U kanalima između naših otoka se pojavljuju i mi ih viđamo, međutim ta nekakva glavna brojnost svakako nije tu i nisu zato vjerojatno susreti s ljudima tako česti.
Kornjača nema zube, ona uhvati s čeljusti. Zanimljiv je taj ugriz.
"Ona nema zube, ona ima gornju i donju čeljust koje su prekrivene s nekakvim keratinom, nečim sličnim kao što su naši nokti. To je tvar koja raste, obnavlja se u njihovim ustima. Vrlo je čvrsto jer se hrane organizmima na dnu, kojekakvim školjkašima, rakovima i moraju nekako mogući sažvakati i otkinuti plijen koji skupljaju po dnu i zato su im te čeljusti tako jake. Između ostalog glavata želva se tako i zove jer ima jako veliku glavu. A da vas ugrize, odrasla životinja definitivno bi vam mogla otkinuti prst ili komad kože."
Kako se onda trebam ponašati. Sutra plivam, sretnem glavatu želvu - i što radim?
"Jednako kao i kad vidite bilo koju drugu životinju u moru. Baš smo dobili jednu snimku gdje su ljudi pronašli glavatu želvu pa su ju onda natezali za peraje, to je ono što apsolutno ne smijemo raditi. Želve su strogo zaštićene zakonom, zabranjeno je njihovo maltretiranje, lovljenje i slično. Ne pomažite im jer njima je u moru sasvim dobro, osim ako pronađete životinju na kojoj se vidi da je ozlijeđena - onda se javite u oporavilište za morske kornjače na Lošinju gdje će životinju skupiti i zbrinuti."
Senzacija danas s Lastova, snimljena je sredozemna medvjedica. Mislite li da se vraća na Jadran ili je to nemoguće?
"Ono što je definitivno pozitivan pomak i činjenica da sredozemna medvjedica se opaža u Jadranu svake godine. Ono što je dobro da je najbliža populacija koja je u nekakvom dobrom stanju i koja na neki način raste je jedna mala populacija u Jonskom moru. Mislim da ih je tridesetak i nije čudo da se povremeno životinje pojavljuju u Jadranu. Možda nije turistica, možda je izvidnica, ako se nadamo povratku. Ono što je ključno je da ako bi se naselile i trajno ostale ovdje trebaju mir. Gledajući stanje na Jadranu, broj turista, broj brodova koji su sve veći i veći i činjenicu da ne postoji ni jedan jedini kutak koji bi bio rezerviran za divlje životinje, ne ulijeva baš neku nadu da će te izvidnice pronaći tu neku lokaciju."