Dramatično je bilo jučer popodne diljem zemlje. Na nekim je mjestima špica oluje trajala samo nekoliko minuta, dovoljno za ogromnu štetu.
Čak i nadomak glavnog grada. Dan poslije, osam je kuća u Jablanovcu kod Zaprešića ostalo je bez krova ili njegova dijela, krovne grede i crepovi s kuća odletjeli su 20 metara dalje u dvorište. Građani se pitaju kad će se nešto slično ponovno dogoditi i može li se uopće išta učiniti da se takva šteta spriječi.
Mato Ivanko pokazao nam je dijelove krova koji su mu završili u dvorištu, ogorčen na državu, zahvalan susjedima, svjestan da bi se jučerašnje nevrijeme moglo ponoviti.
"To ne može nitko reći, baš nitko. To je jedna stvar, kao drugo zahvalio bih se susjedima koji su došli pomoći, bilo je pedeset ljudi tu, treća stvar, institucije ove države ne vrijede nula, od gradonačelnika dalje", kaže nam gospodin Ivanko.
Svatko kome je oluja odnijela krov za to nije ni kriv ni dužan, ali za sanaciju se mora sam pobrinuti.
"Grad će svakako sudjelovati u obnovi najteže oštećenih zgrada jer to je dijelom i naša obaveza", rekao je obilazeći teren gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.
"Ja tražim od grada Zaprešića nek mi samo kažu 'materijal ti je tu i tu', mi ćemo sve sami riješiti", odlučan je Mato Ivanko.
U istih nekoliko minuta uništeno je osam tisuća kvadrata plastenika na OPG-u Gornjoj Dubravi, štetu procjenjuju na 20-ak tisuća eura, a još nisu dobili odštetu ni za štetu od oluje prošlog srpnja.
"Situacija je takva da se osjećamo jako nesigurno, uplašeno jer ne znamo što nas sutra čeka. Situacija je takva da se stvari iz minute mogu promijeniti. Sve što si gradio otiđe u vjetar ili doslovce u led", kaže Neven Novak, vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.
Poseban je problem što je nemoguće predvidjeti koji će dio kojeg mjesta biti na jačem, a koji na slabijem udaru.
"Ti trakovi tuče su izuzetno tanki i uski. To su jako oštro zacrtani tragovi koje mi još ne može numerički simulirati, niti ih uopće izmjeriti, tu je čovjek još prilično bespomoćan", kaže za Direkt Branko Grisogono, profesor atmosferske fizike na PMF-u.
Isto tako, nije bilo moguće ni puno unaprijed znati da će upravo mjesto Bošnjaci jučer najviše stradati.
"Jedan dan ili nekoliko sati prije to je teško reći jer je to vrlo, vrlo lokalno, kod grmljavinskog nevremena je točan lokalitet jako teško dati. Međutim, kad oluja krene i kad ju pratimo s radarskim i satelitskim podacima, onda nekakvih 15 minuta do pola sata ranije možemo točno vidjeti u kojem smjeru ide", objašnjava meteorologinja DHMZ-a Petra Mikuš Jurković.
A i manje od toga vremena može biti dovoljno da vam se život okrene naglavce.
"U možda nekih 20 minuta mi smo ostali bez krova na svim zgradama, strava i užas je bilo", ispričala je Janja Balić iz Bošnjaka, dok njezina sumještanka Ana Jovanovac kaže da "gora može biti samo smrt, grozno smo nadrljali, meni je soba puna vode, nemam gdje spavati".
Niti godinu dana od dotad neviđenih prizora u glavnom gradu, ne možemo biti sigurni da se nešto slično ovog ljeta neće ponoviti. Štoviše.
"Sezona takvih super-oblaka počne u šestom mjesecu i traje negdje do kraja osmog mjeseca u našim krajevima, zasad. Ali to ne znači da se i to možda neće promijeniti", ističe profesor Grisogono.
U vremenu klimatskih promjena, topli zrak u zagrijanoj atmosferi prima više vlage pa se stvara više energije za razvoj grmljavinskih oluja. Drugim riječima, to nam je novo normalno.
"Prema nekim novim istraživanjima, pokazano je da će biti manje dana s grmljavinom, odnosno grmljavinskim nevremenima, ali će te oluje biti ekstremnije. To znači tuču koja će biti promjera većeg od pet centimetara, orkanske i olujne udare vjetra, te mnogo kiše u kratkom vremenu što onda za posljedicu ima i bujične i urbane poplave", zaključuje Petra Mikuš Jurković.
I niti jedan od stručnjaka vam neće moći jamčiti da se takva oluja neće dogoditi već do kraja ovog tjedna.
