Hrvatska zbraja štetu od olujnog nevremena s pljuskovima i tučom koji su poharali velik dio zemlje. Najgore je bilo u Slavoniji i Baranji. Letjeli su krovovi i nadomak Zagreba. O ekstremnim vremenskim uvjetima u RTL-u Danas razgovarali smo s Petrom Mikuš Jurković,voditeljica službe za vremenske prognoze i upozorenja na opasne vremenske pojave iz DHMZ-a.
Koji su razlozi ovakvih nevremena? Dojam je nekako da prije nije bilo baš ovako ili?
"Pa u pravilu vjerojatno je bilo ovako jakih nevremena, ali ne toliko često. Ono što se jučer dogodilo je da su se posložili svi uvjeti koji su nužni za nastanak grmljavinskih oblaka i da oni budu jako intenzivni. Bilo je jako puno vlage u prizemnom sloju iz svega toga energija koja je mogla biti utrošena za rast, razvoj i intenzitet oluje bila je jako velika i ono najvažnije bilo je izrazito snažno smicanje vjetra po visini. To vam znači da je jako velika promjena smjera i brzine vjetra po visini. Upravo upravo to daje ovakvim olujama mogućnost da dugo žive i da budu što jače i što intenzivniji."
Konkretno, kada govorimo o tuči, bila je veličine teniske loptice. To je nešto što ne nastaje tek tako, za to je potreban nešto duži proces, zar ne?
"Tako je da. Upravo je ovo smicanje jedno je od najodgovornijih za nastanak ovako velike tuče. Zbog toga što je za život i intenzitet same te grmljavinske oluje potrebna jaka uzlazna struja. U takvim situacijama, kada imamo jaku promjenu brzine vjetra po visini, uzlazna struja vam je pomaknuta od silazne struje koja ju guši i zbog čega bi ta uzlazna struja umrla. I zbog toga je život takve ćelije puno dulji, ona je puno intenzivnija. Jedina ćelija, odnosno jedini grmljavinski oblak ili organizirana grmljavinska oluja koja može proizvesti tako veliku tuču jest super ćelija jer jedino ona može imati tako jaku uzlaznu struju."
S obzirom na sve klimatske promjene o kojima svaki dan slušamo, možemo li onda češće očekivati u ljetnim mjesecima ovakve jake oluje i opasne oluje?
"Prema nekim novijim istraživanjima koja su napravljena za područje Europe, konkretno za područje sjeverne Italije, koje je vrlo slično u pravilu su uvjeti kao u Hrvatskoj. U zadnjem desetljeću je tuča koja je promjera većeg od 5 centimetara, to je upravo ova veličine teniske loptice, tri puta češća nego što je to bilo 1950-ih. Dakle, zaista imamo češće i ekstremnije pojave."
Može se onda očekivati da će ih biti u narednom razdoblju više?
"Tako je. Nažalost, živimo u vremenu klimatskih promjena u vremenu atmosfere koja je sve zagrijanija. U takvoj atmosferi topliji zrak može primiti više vlage, ta energija je puno veća i ono što se očekuje je da će ekstremnih događaja biti više. Također, ono što je dokazano je da će broj dana s grmljavinskim nevremenom biti manji, ali kada će se dogoditi, onda će ona biti jača, intenzivnija i ekstremnija."
Spominjali ste superćelijske oluje. Često se uspoređuje to sa situacijom kojoj smo imali svjedočiti prošle godine u srpnju, Možemo li usporediti ovo što se jučer dogodilo s tim događajem?
"Može se uspoređivati. Bilo je sličnosti, bilo je različitosti. Sličnost je da je bio isti tip grmljavinske oluje radilo se o super ćelijama. Ona prošle godine je bila drugačije organizirana. Bila je organizirana u liniju, spojila se u liniju i takve grmljavinske oluje zapravo nekako prođu kroz cijelu Hrvatsku i najviše ostavljaju posljedice od olujnog i orkanskog vjetra. To je najveća posljedica koje takve oluje proizvode. Ove jučerašnje su više bile izolirane super ćelije i kao takve kod njih je veća opasnost upravo od ovih velikih zrna tuče."
Može li se to predvidjeti? Koliko precizne mogu biti te prognoze o razmjerima nevremena i koliko se rano može upozoriti ljude na čupanje drveća ili na ovakav led veličine teniske loptice?
"U pravilu DHMZ izdaje upozorenja za tri dana unaprijed. Ono što se je vidjelo da će zaista biti potencijalno opasno. Dan prije izdano je upozorenje da je to vrijeme zaista opasno, znači narančasto drugog stupnja. To znači jedno upozorenje gdje treba biti na oprezu, poduzeti neke korake. Taj dan je izdano crveno upozorenje - vrijeme je izuzetno opasno. Zaista se vidjelo da će negdje biti ekstremno. Vidjelo se da je najveći potencijal za veliku tuču upravo u Slavoniji, dok će u središnjoj Hrvatskoj biti problema zbog olujnog i orkanskog vjetra. Svaka oluja ima određene uvjete koje mora ispuniti i oni se zaista mogu vidjeti i dan - dva unaprijed."
Upozorenja ne smijemo ignorirati?
"Nikako, ne može se točno odrediti lokalitet, ali se može relativno veće područje kao što je regija Zagreb i okolica."
Možemo li očekivati još ovakvih oluja ovo ljeto?
"Pa vrlo vjerojatno možemo. Razlog je taj što ćemo imati sigurno još nekoliko toplinskih valova. Nakon svakog toplinskog vala može doći do ovakvog prodora vlažnog i nestabilnog zraka i sigurno da ne mogu reći da se ovo ne može dogoditi. Oluje su najčešće nakon toplinskog vala jer se skupi jako velika količina energije. Dakle, imamo visoku temperaturu i nakon toga nam dolazi vlažan i nestabilan zrak. To vam je zapravo najbolji mehanizam za mnogo te energije koja je odgovorna upravo za nastanak ovakvih oluja."
