Europa želi odlučivati o sudbini Ukrajine – potvrdili su jučer nakon samita čelnika zemalja članica u Briselu.
Nakon deset sati zasjedanja dogovorena je daljnja potpora Ukrajini, ali i okvirni plan za naoružanje Europe. Svi čelnici složili su se oko osnivanja Fonda zajedničkih zajmova kojim bi se jačali budžeti za obranu, dok je podršku Ukrajini uskratio mađarski premijer Viktor Orban.
"Financiranje rata uništit će Europu", poručio je populistički vladar i bliski saveznik Donalda Trumpa. Najave o naoružavanju Europe pomno prate u Rusiji, a francuski je predsjednik Putina jučer nazvao imperijalističkim revizionistom.
U Bruxellesu razvoj situacije prati RTL-ova Ana Mlinarić, koja se uživo javila s najnovijim informacijama o tome što plan za naoružavanje donosi Hrvatskoj:
"Puno je nepoznanica, u četvrtak je napravljen prvi korak – donesena je tek politička odluka. Pred Europskom komisijom sada su dva intenzivna tjedna u kojima mora detaljno razraditi plan o tome kako sve to financirati. Lideri će ponovno o ovome raspravljati krajem mjeseca na redovnom Europskom vijeću. No, prema onome što je Ursula von der Leyen najavila, to su tri stvari koje se više tiču Hrvatske".
Ana Mlinarić je istaknula da je prvo to fond posebnih zajmova u visini od 150 milijardi eura. Ideja je zapravo da se zaduži Europska komisija i to bi bilo zanimljivo za 20-ak zemalja članica koje bi se inače morale zadužiti po nepovoljnijim i skupljim uvjetima. Među tih 20 zemalja članica je i Hrvatska. Hrvatski premijer spominje upravo taj fond.
"Ono što u Vladi vide kao pozitivno od ovih najavljenih mjera je i to da je Europska komisija spremna fleksibilizirati fiskalna pravila. Naime, države članice sada ne bi smjele imati veći deficit u proračunu od tri posto BDP-a. Ali Europska komisija spremna je zažmiriti ako to povećanje deficita bude i veće i ako se koristi za kupovinu dodatnog naoružanja", pojasnila je RTL-ova reporterka.
Ima i sporni dio - za dio država članica je ideja da se koristi dio novca iz Kohezijskog fonda, koji koristi i Hrvatska.
"Taj fond koriste manje razvijene zemlje. Iz hrvatske Vlade kažu da je to za Hrvatsku izuzetno važan novac i da treba ipak još malo pričekati, jer je to kompleksna rasprava koja lidere tek čeka. Neki u četvrtak na sastanku Europskog vijeća nisu bili zadovoljni tom idejom", navela je Ana Mlinarić.
Prema trenutnom prijedlogu, zapravo bi sve ovo trebale financirati same države članice, bilo povećanjem minusa u svojim proračunima ili podizanjem kredita.
"Na sastanku se mogla čuti i ideja da bi dio tih sredstava ipak trebao biti bespovratan. Kao jedna opcija spominjalo se korištenje neiskorištenog novca u Fondu za oporavak i otpornost. To je fond koji je Europska unija formirala kako bi pomogla zemljama u oporavku od krize. Premijer i ministar obrane Ivan Anušić rekli su da bi Hrvatska mogla povećati izdvajanja za naoružanje na 3,5%. Trenutno je 2,1%.", podcrtala je Ana Mlinarić u svom najnovijem izvještaju iz Bruxellesa.
