Većina svibnja hladno, kišovito i jesensko vrijeme, A onda skok u jednom danu. U Zagreb je došlo ljeto i gotovo 30 stupnjeva.
"Mi smo se kupali nekada za prvi maj", rekla nam je Đurđa iz Koprivnice.
"Užas, jedva hodamo, stariji ljudi pogotovo. To je takav tlak, mokra sam", rekla nam je Ivka iz Zagreba
"Mi stari ljudi to osjećamo dobro, sve boli", istaknula je Zagrepčanka Jadranka.
Da je Zagreb posebno osjetljiv na velike vrućine, pokazalo je istraživanje objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu Lancet po kojem je hrvatski glavni grad treći najugroženiji grad u Europi od toplinskih udara, odmah iza Pariza i Amsterdama.
No nije samo Zagreb u problemu – u istraživanju se bave povećanom smrtnošću zbog velikih vrućina.
Hrvatska ima između 25 i 49 smrti godišnje na 100 tisuća stanovnika, a koje su povezane s vrućinama.
U najvećoj opasnosti su kronični bolesnici i mala djeca.
"I zapravo dolazi do kolapsa organizma. Dolazi do poremećaja rada živčanih stanica, to mogu biti grčevi, može doći do poremećaja rada crijeva, do proljeva, povraćanja i mučnine, do nedostatka apetita. A onda dolazi i do poremećaja mozga, moguće je sa smrtnim ishodom nažalost", objasnio je Juraj Jug, liječnik obiteljske medicine.
Kakva je to klima u Zagrebu istraživali su na PMF-u, s projektom "Cro Clim Go Green".
Gradovi su posebno ranjivi na klimatske promjene jer se u njima javljaju tzv. urbani klimatski otoci - jedan takav je glavni željeznički kolodvor.
"Gradske zgrade, asfalt, cement, općenito svi dijelovi grada koji su od umjetnih materijala upijaju sunčevo zračenje, zagrijavaju se, zadržavaju toplinu i ponovno emitiraju toplinu. (…) Zbog toga se u gradovima javljaju i povišene temperature, one mogu biti i do 10 stupnjeva veće nego u suburbanim područjima", objasnila nam je Ivana Herceg Bulić, voditeljica Centra za klimatološka istraživanja PMF-a.
Ekstremne vremenske prilike, poput poplava, požara, visokih temperatura - sve su učestalije i intenzivnije, a to je posljedica klimatskih promjena. Tako su Španjolska sada bori protiv poplava, a prije točno mjesec dana grijala se na 36 stupnjeva.
"Zaključak je da dosad nismo uspjeli ograničiti zagrijavanje i da se još uvijek krećemo u krivom smjeru", dodao je Petteri Taalas, glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije.
A taj smjer za Hrvatsku su značajne klimatske promjene, češći toplinski valovi, suše, poplave, visoke temperature, oluje.
