Spoznaja da cijeli ni radni vijek nije bio dovoljan za osiguranje dostojanstvenog života u zlatnoj dobi realnost je mnogih hrvatskih umirovljenika.
"Puno umirovljenika živi ispod 4000 kuna, točnije ispod linije siromaštva koja je 3200, 3300 kuna više od 50 posto njih živi ispod te granice siromaštva za samca", kaže Igor Knežević, glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske
Vlada će od iduće godine s dodatnih 329 milijuna eura iz državnog proračuna pokrpati rupe nastale povećanjem plaća. To su predstavili 24. svibnja u istoj prostoriji u kojoj su 27. travnja prihvatili Program stabilnosti Hrvatske do 2026. godine. U tom dokumentu stoji ovo:
S obzirom na to da se u projiciranom razdoblju očekuje postupno povećanje udjela doprinosa za mirovinsko osiguranje uplaćenih u prvi stup, transferi iz državnog proračuna za pokrivanje manjka postupno će se smanjivati s trenutnih 3,6 posto na oko 2,4 posto BDP-a do 2070. godine.
Dakle, u programu kojeg šaljemo Europskoj komisiji Hrvatska planira smanjiti izdvajanja iz proračuna za mirovine, a niti mjesec dana kasnije u poreznoj reformi planira napraviti upravo suprotno.
Koja je verzija točna?
"Točna verzija je dakle, da mi, da je rezultat vlade da se povećava pokrivenost isplata mirovina i točna je verzija da s 1. siječnja poreznom reformom želimo za one s najmanjim plaćama smanjiti, dakle, osnovicu za uplatu onih 15 posto u mirovinski stup", tvrdi Marin Piletić, ministar rada i mirovinskoga sustava.
No, ako imamo dva kontradiktorna zaključka, nikako i jedan i drugi ne mogu biti točni.
Hoćemo li izdvajati više ili ćemo izdvajati manje? Jesmo li krivo rekli u poreznim izmjenama ili smo izvijestili krivo u Europsku komisiju s dokumentom koji smo im poslali?
"Dakle, porezna reforma na snagu stupa s 1. 1. Kad reforma stupi na snagu, onda ćemo Europsku komisiju obavijestiti što smo učinili", kratko poručuje Piletić.
Neslužbeno doznajemo da će Komisija ovo razmotriti u studenom, ali ekonomist Mladen Vedriš misli da im ovo neće biti drago jer pomno prate programe.
"Ovo je jedan, kažimo elegantno, nespretni potez koji će trebati sigurno europskoj komisiji objasniti", poručuje ekonomist Mladen Vedriš.
No, to je manji problem zadiranja u mirovinski sustav, kaže Vedriš.
"Bilo bi bolje da je tih 400 milijuna eura usmjereno na povećanje plaća i da predstavlja realnu kompenzaciju inflacije", objašnjava.
Sreća je, ipak, što je javna rasprava o poreznim izmjenama tek pred nama, pa možda još stignemo objasniti Bruxellesu da im ne mažemo oči.
