Lidija je majka šestero djece, dvoje je iz spektra autizma. Na bolovanju zbog njege bila je do prošle godine, a naknada od 565 eura nije joj bila dovoljna.
"Vi imate dijete s teškoćama koje ima dijagnozu koja neće proć, morate na xy terapija koje ne dobijete u sustavu nego morate plaćati privatno. Bile su 20 – 25 eura, to vam je danas nekih 50 eura za terapiju koliko roditelji izdvajaju", tajnica u Udruzi Sjena Lidija Blažević.
A u mjesec dana samo na terapije potroši oko 300 eura. Sličnu muku prolaze i kronični bolesnici.
"Uskoro bi i roditelji koji su na bolovanju zbog njege, kao i kronični bolesnici na dugotrajnim bolovanjima trebali primati veće naknade! Umjesto dosadašnjih 565 - 995 eura", kaže predsjednica Udruge kroničnih bubrežnih bolesnika Martina Herceg.
Osigurana sredstva
"Mišljenja smo da ovim izmjenama de facto dajemo veliki primat, odnosno dajemo na značaju da one osobe koje jesu oboljele, znači kronično u nemogućnosti raditi, jednostavno ćemo kroz ovo povećanje naknade osigurati da ipak dostojanstvo normalnog života bude osigurano", kaže ministrica zdravstva Irena Hrstić.
A za to će se u proračunu ove godine osigurati gotovo 61 milijun, a za iduću nešto nešto manje od 134 milijuna eura. Svako četvrto bolovanje u Hrvatskoj je dugotrajno. 21 posto bolovanja je zbog njege djeteta. Iz HZZO-a najavljuju stalne kontrole.
"Pratimo stopu bolovanja po ordinacijama našim ugovornim, pratimo i po pacijentu. I onda ovisno o tome kad vidimo koja je dijagnoza i što se radi – danas je sve dostupno, pregledavanje ljudi koji su ovlašteni, naravno uz suglasnost izabranog doktora, ulazimo u medicinsku dokumentaciju i kontroliramo", kaže zamjenica ravnatelja HZZO-a Veronika Laušin.
Osim novca, potrebno je i dodatno ulaganje u sustav - smatraju u Udruzi Sjena. Za povećanje naknada kažu da je dobra vijest - ali da kasni nekoliko godina. Ali ipak stiže - i to u lipnju.
