U tjedan dana cijena odojka skočila je 30 posto i to baš pred Božić kada se očekuje najveća potrošnja. Kilogram se trenutačno prodaje za 11 eura. Prošli petak kupci su kilogram plaćali 8 i pol eura.
"Dolazi Božić i Nova godina i svi hoće zaraditi. Očekujem novo poskupljenje do blagdana, jako malo je domaće svinjetine. Morat će cijena gore barem 15 do 20 posto. Pojeftinjenje se očekuje tek iza Nove godine“ kazao je za RTL Danas vlasnik mesnice u Zagrebu Franjo Horvat.
U prosjeku, na godinu pojedemo 50 kilograma svinjetine koju plaćamo 15 do 20 posto više u odnosu na lani. Svinjski but tako je skočio s 5 i pol na 7 eura. Više plaćamo sve vrste mesa. „Otkako smo uveli Euro, poskupjela je i junetina. Negdje oko 25 posto. Riječ je o domaćoj robi“ zaključuje Horvat.
Nikad veće cijene popisali su i Tajni kupci koji su od kolovoza prošle godine pratili kretanje cijena za 60 različitih proizvoda i 36 usluga. U 15 mjeseci nisu našli niti jedan proizvod koji je pojeftinio.
„Vidjela sam situaciju gdje se određeni proizvod stavio na akciju, a prije toga je bio jeftiniji nego kad je došla akcija. Digla se cijena pred akciju, i onda se smanjila“ objašnjava Zagrepčanka zaposlena na projektu Tajnog kupca.
Osim trgovina, kontrolirali su restorane i kafiće, a tajno su se i frizirali.
"Muško šišanje na početku našeg praćenja bilo je 40 kuna, a danas ga nema ispod 10 eura", dodaje.
Rast je to cijene od visokih 87 posto.
Kroz cijelo razdoblje popisivali su cijene istih artikala kod istih trgovaca, a popis proizvoda i usluga koje su morali pratili dobili su od Ministarstva gospodarstva.
"Da smo mi dobili slobodu da radimo kao pravi tajni kupci, da mi sami biramo trgovce i da mi sami biramo proizvode, onda bi tu bilo efekta, i da smo to objavljivali – to bi bila svojevrsna crna lista. To bi bio jasan pokazatelj potrošačima gdje je poskupjelo, gdje je značajno poskupjelo i da tamo ne idu kupovati“ kaže Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Od samog početka, tvrde u udrugama, projekt nije dobro postavljen. Problem je što nisu imali nikakav mehanizam kako objasniti i dokazati što je opravdano, a što neopravdano povećanje cijena.
„Jer je to formulirano tako da je praktički svako podizanje cijena opravdano podizanje, prema tome to uopće nismo mogli kontrolirati. Cijeli taj projekt je bio promašen, gdje se javnost informiralo, kao – mi nešto radimo, ali da su potrošači imali koristi – nisu“, zaključuje odvjetnica Dijana Kladar.