Nakon telefonskog razgovora dvojice čelnika, situacija se ponovno zaoštrila. Vladimir Putin najavio je mogući susret s Donaldom Trumpom, dok bivši američki predsjednik tvrdi da ruski čelnik želi mir.
"Bit će mi zadovoljstvo sresti Donalda. Dugo se nismo vidjeli," izjavio je Putin. Trump je uzvratio: "Predsjednik Putin želi mir."
Međutim, upravo je Putin taj koji je prekinuo mir 2022. godine, pokrenuvši najveći rat na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. Taj rat donio je krv, suze, razaranja i smrt, ali i neviđeni otpor Ukrajine, koji traje i dalje.
"Mi smo potomci Kozaka. Borit ćemo se do kraja, neće nas moći sve pobiti," poručuje ukrajinski vojnik s prve crte bojišta.
Ruski predsjednik opravdao je invaziju strahom od širenja NATO-a. "Cilj nam je demilitarizirati i denacificirati Ukrajinu," rekao je Putin u prvim danima rata. Pad Kijeva očekivao se u roku od tri dana, a Zapad je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom ponudio evakuaciju. Njegov odgovor – "Trebam oružje, a ne prijevoz" – učinio ga je simbolom otpora.
Tri godine kasnije, Trump za rat u Ukrajini optužuje samu Ukrajinu, a Zelenskog naziva diktatorom. "Mislim na lidera u Ukrajini, mrzim to reći, ali on je pao na 4 posto potpore," izjavio je Trump. Ankete to nisu potvrdile, ali njegove riječi gotovo su identične onima iz Kremlja.
"Zelenski zbog nelegitimnosti nije u poziciji ništa potpisati," rekao je Putin. Zelenski mu nije ostao dužan: "Nažalost, Trump živi u balonu dezinformacija." Nekada bliski saveznici sada razmjenjuju uvrede.
'Dobri razgovori s Putinom'
"Imao sam vrlo dobre razgovore s Putinom, a s Ukrajinom nisu bili tako dobri. Oni nemaju karte u rukama, a igraju na njih. Ali mi nećemo dopustiti da se ovo nastavi. Ovaj rat je strašan," rekao je Trump.
Rusija nije birala mete – od rodilišta u Mariupolju, kazališta do željezničkog kolodvora u Kramatorsku. Prema podacima Ujedinjenih naroda, gotovo 13 tisuća civila je poginulo, dok je oko 30 tisuća ranjeno. Oko sedam milijuna Ukrajinaca postali su izbjeglice diljem svijeta, a još toliko ih je raseljeno unutar zemlje.
Jedan od najtežih zločina je prisilna deportacija oko 20 tisuća ukrajinske djece u Rusiju, gdje su ih posvajale ruske obitelji ili su podvrgnuta "preodgoju". Zbog toga je Međunarodni kazneni sud izdao nalog za uhićenje Vladimira Putina. Koliko je vojnika izgubilo život, nije poznato. Kijev procjenjuje da je poginulo 46 tisuća ukrajinskih vojnika, a deseci tisuća su nestali ili zarobljeni.
Na ruskoj strani, procjene govore o najmanje 90 tisuća poginulih, dok broj ranjenih prelazi nekoliko stotina tisuća. "Stalno ažuriramo informacije o mrtvima. Nažalost, loše vijesti dolaze svaki tjedan," kaže Aleksei Gavrilov iz Semibratova u Rusiji.
Ukrajina je gubila teritorij, ali ga je i vraćala protunapadima. Ruski vojni stroj napredovao je polako, ali postojano. Koristilo se sve oružje osim nuklearnog, uključujući i hipersonični projektil Orešnik. Trenutno Rusija kontrolira oko 20 posto ukrajinskog teritorija, dok Ukrajina drži mali dio ruskog Kurska. Taj teritorij mogao bi postati predmet pregovora, ali i tu Trumpova administracija ima svoj stav.
"Želimo, kao i vi, suverenu i prosperitetnu Ukrajinu. Ali moramo prihvatiti da je povratak Ukrajine na granice prije 2014. nerealan cilj," izjavio je američki ministar obrane Pete Hegseth.
To je upravo ono što Putin želi – četiri okupirane ukrajinske regije koje si je već pripojio, ali još uvijek ne kontrolira u cijelosti. No, ruski predsjednik nema namjeru stati. Pred obljetnicu rata, Moskva je pokrenula najjači napad dronovima od početka invazije. "Danas, u uvjetima brzih promjena u svijetu, naš strateški smjer prema jačanju i razvoju oružanih snaga ostaje nepromijenjen," poručio je Putin.
Zapadna pomoć Ukrajini stizala je sporo i uz političke kalkulacije. Prema Institutu u Kielu, Europa je osigurala 62 milijarde eura vojne pomoći, dok su SAD dodale 64 milijarde. Uz to, Europska unija dala je 70 milijardi financijske i humanitarne pomoći, a SAD dodatnih 50 milijardi. No, Trump tvrdi drugačije.
"Europa je dala 100 milijardi dolara, a SAD 350 milijardi. Zbog glupog i nesposobnog predsjednika," izjavio je. Bivši američki predsjednik sada od Ukrajine traži strateške rezerve rijetkih metala vrijedne 500 milijardi dolara, a zauzvrat ne nudi ništa – osim prijetnje ukidanjem internetskog sustava Starlink.
Zelenski poručuje: "Neću potpisivati nešto što će deset generacija otplaćivati."
Ukrajina se trenutno nalazi daleko od NATO-a, pregovori se vode bez nje, a u UN-ovim rezolucijama više se ni ne spominje ruska agresija. Europski saveznici nisu jedinstveni po pitanju slanja mirovnih trupa, dok Rusija izlazi iz međunarodne izolacije i računa na ukidanje sankcija.
"Zašto ne napraviti vojnu koaliciju Rusije i SAD-a i podijeliti Europu? Kome je ona potrebna?" pitaju se neki u Kremlju. Putin se izvukao iz međunarodne izolacije, dok Trump sve češće govori ono što Kremlj želi čuti.
I dok se čini da Trump pleše kako Putin svira, Ukrajina ulazi u četvrtu godinu rata – umorna, razrušena i s osjećajem da je izdana. A pravi pregovori još nisu ni počeli.
