Cijenom konkuriraju i kavijaru, a ovog proljeća koštaju od čak 50 do 60 eura!
Nisu samo zato nedostižne mnogima, a riječ je o divljim šparogama. Treba znati gdje rastu, imati dozvolu za njihovo branje, ali i pripaziti jer se na mjestima gdje rastu često mogu zateći i zmije.
Nakon ove priče – nećete trebati dalje od svog balkona.
Mladi agronom Ivan Škugor iz šibenske Dubrave nije prvi koji je krenuo uzgajati divlje šparoge, ali je prvi krenuo s uzgojem njihovih sadnica – šparožina. Odlučio se na to prije osam godina još kao student ekonomije. Danas, uz eksperimentalni nasad, ima i nasad od 7000 trajnica, ali i plastenike u kojima uzgaja sadnice.
Ivan Škugor
"Na deset šparoga u svom vrtu, kada se redovno zalijevaju i obilno daju, bez problema se može imati par puta obilnu fritaju za doručak", kaže Ivan, koji je nedostatak stručne literature nadomještao eksperimentima u obiteljskom vrtu.
Tadašnji student, a danas vlasnik OPG-a i biljne putovnice za uzgoj divljih šparoga i prodaju njihovih sadnica, može ih prodavati bilo gdje u Europi, a one svugdje mogu rasti jer podnose temperature od -20 do +40 stupnjeva Celzijevih.
"Cilj je uzgoj divlje šparoge u polju i proizvodnja svježih izdanaka koji će se onda eventualno postizanjem količine koristiti u preradi, ali također sam izbacio sadnice divlje šparoge koje su namijenjene svim hobi vrtlarima koji imaju bar malo vrta kako bi ih mogli ubrati ispred kuće bez da se muče i lutaju", dodaje Škugor.
Šparožina, koju se do kultiviranog uzgoja smatralo tek dračom, hit je u prodaji i obližnjeg vrtnog centra u Dubravi, a sada se već koristi i kao vrtni ukras.
"Interes je velik. Profil ljudi je raznolik, od naših domaćih ljudi koji vole šparoge, koji ih svakodnevno beru u brdima naše lipe Dubrave, a kupuju i stranci. Jer kad uređujemo ljudima vrtove, trudimo se koristiti većinom naše autohtone vrste. Zašto izmišljati toplu vodu?", poručuje Nikola Belamarić, vlasnik vrtnog centra u Dubravi.
Nikola Belamarić
Na tragu dobivanja originalnog, ali autohtonog proizvoda bila je i Ivana, koja u zaleđu Vodica proizvodi sireve sa začinima poput vlasca, paprike, pečene kapule i pršuta, pa je s Ivanom – sinom nekadašnje kolegice i prijateljice – odlučila proizvesti i sir sa šparogama.
"Kad je on krenija sa pričom o šparogama, istovremeno se i njemu i meni upalila lampica. I kažem: 'Ajd' idemo napravit nešto ludo, nešto novo i nešto šta nema niko.' Ona je zahtjevnija zato što se mora blanširati, znači, mora se tehnički obraditi da zadovoljava sukladnost sira", kaže Ivana Šimac Mehić, vlasnica OPG-a za proizvodnju mliječnih proizvoda iz Vodica, koja već eksperimentira i s mliječnim namazom od maslinova ulja i šparoga.
Ivana Šimac Mehić
Uzgajaju je sve češće i ugostitelji jer uz zalijevanje plod može davati i ljeti. Riječ je o trajnici čiji je životni vijek oko dva desetljeća.
"Od 10, 15, pa čak 30 komada po pojedinoj šparogi se može ubrati u tom rasponu od mjesec i pol dana koliko se bere šparoga u proljeće", zaključuje Ivan o isplativosti sadnica.
Za mnoge idealno jer pri tom ne treba izgrebati ruke u gustom raslinju, niti strepiti od zmija ili inspekcija zbog ilegalnog branja.
