Gdje mi vidimo stari papir, oni vide Eure. Vodeći su hrvatski, ali i europski proizvođači kartona i kartonske ambalaže. U pogonu koji se proteže na više od 20 tisuća kvadrata svoju priliku ugrabio je i Marko.
„Počeo sam kao pomoćni radnik, izrazio sam želju za napredovanjem, prošao sam obuku od šest mjeseci i sada samostalno vodim stroj", kaže strojar Marko Humljak.
Posla je iz dana u dan, sve više.
„Ako radimo u tri smjene, možemo napraviti oko 70 tisuća kutija", govori Humljak.
Samo prošle godine preradili su 60 tisuća tona papira. Svakog dana iz tvornice izađe najmanje 40 punih šlepera, na mjesec više od tisuću.
„Bazirani smo na hrvatsko tržište, ali polovicu toga izvozimo i u Sloveniju, Austriju, Italiju, Mađarsku, BiH i Srbiju", kaže direktor proizvodnje u tvornici za proizvodnju kartona Tomas Ptiček.
Uspješna je to tvrtka, a čini se, da su u njoj i radnici zadovoljni.
„Nisam razmišljao o odlasku, dobra je plaća. Imamo 13-u plaću, božićnicu, uskrsnicu... Nema potrebe odlaziti", govori strojar Kristijan Bukvić.
Ulaskom u Europsku uniju i otvaranjem granica, dobit im je skočila 150 posto.
„Prošle godine završili smo sa 120 milijuna kvadrata ambalaže koju smo plasirali na tržište, što znači da prerađujemo 60 tisuća tona papira, a to znači da smo u odnosu na 2013. narasli 50 posto", kaže direktorica financija u tvornici za proizvodnju kartona Tatjana Pršle.
Otpad u novac pretvaraju i drugoj tvrtki u kojoj smo bili i u kojoj se reciklira tekstil. Stara, odbačena odjeća u njoj postaje izolacijski građevinski materijal. Gotovo sve što proizvedu, izvoze van granica.
„Volumenski to je 800 šlepera godišnje, sve izvezemo, a napravimo iz tekstilnog otpada, bez obzira je li to kućanski tekstil, rabljena odjeća ili kućanski otpad koji bi inače završio na deponijima smeća“, govori direktor tvornice za proizvodnju izolacijskih građevinskih materijala Anđelko Švaljek.
S izvozom u inozemstvo mogu se pohvaliti i u tvornici za proizvodnju tepiha. Jedan njihov najveći je na svijetu i ušao je u Guinnessovu knjigu rekorda.
„Radi se o tapiseriji 'Povijest Iraka', koja je ukupne površine 1242 kvadratna metra. Naša je ekipa također i montirala tu tapiseriju u Bagdadu", kaže direktor tvrtke za proizvodnju tepiha Goran Mikac.
Prije ulaska u Eurosku uniju, Hrvatska je na izvozu zaradila 9 milijardi eura, prošle godine više od 24 milijarde. Porast je to od 150 posto.
„Kao primjer možemo vidjeti na praćenju ICT usluga, te usluge su prije Europske unije bile na razini izvoza 350 milijuna eura, a sada je ta vrijednost četiri i pol puta veća", govori glavna tajnica Hrvatske gospodarske komore Marina Rožić.
No, mjesta za napredak ne nedostaje, jer nam je uvoz nakon 10 godina 170 posto veći od izvoza što znači da ovakvih priča o uspjeha trebamo još više.
POGLEDAJTE VIDEO: Što nam je dala EU? Od Pelješkog mosta, preko izgradnje studentskih domova, bolnica do zagrebačkog rotora
