Papa Franjo je bio drukčiji u mnogočemu. Voljeli su ga katolički vjernici, ali i ateisti i pripadnici drugih vjeroispovijesti. Približavao im se i pomicao granice. Protestanti, pravoslavci, muslimani i židovi za RTL Danas ispričali su kako će ga i po čemu pamtiti.
Rušio je mostove, i otvarao vrata Katoličke crkve drugim religijama. Bio je poznat po otvorenom pristupu prema muslimanima. "Mogu reći da je je najbolji mogući način vodio Katoličku crkvu, ali je uspostavio dobre odnose s nekršćanima, osobito s nama muslimanima", priča Mevludi ef. Arslani, zamjenik muftije.
Kuran je nazvao knjigom mira, prao je noge muslimanima i obišao mnoge njihove zemlje. Prvi papa koji je posjetio Bliski Istok, bio je glas mira, osobito kada se radi o patnji palestinskog naroda i stanovnika Gaze.
'Pravi apostol Isusa Krista'
Iako protestanti ne priznaju papu kao vrhovnog poglavara crkve, papa Franjo posjetio je u Švedsku na obilježavanje obljetnice protestantske reformacije. Dojam je ostavio na sve pa i na evangelike. "Baš kada sam se pripremala za bogoslužje sam čula da zvone crkva katoličke crkve. I zaista sam se potresla, ali sam uspjela obaviti bogoslužje. Mi evangelici smo ujedinjeni tuzi i boli s braćom i sestrama rimokatoličke crkve. Zahvalna sam da sam mogla biti svjedok mira i ljubav u ovom današnjem svijetu, zaista je bio pravi apostol Isusa Krista", govori Dadica Horvat, župnica Evangeličke crkvene općine Legrad.
Povijesni događaj bio je i njegov susret s patrijarhom Ruske pravoslavne crkve Kirilom. Franjo je tako postao prvi papa koji se susreo s patrijarhom Ruske pravoslavne crkve u gotovo tisuću godina od Velikog raskola. "U njemu smo i mi kao pravoslavni vidjeli čovjeka otvorenog za dijalog i susret, mirotvorca u svijetu i u tom smislu to je veliki gubitak za sve kršćane. Svi se molimo da na takvim pozicijama budu takvi ljudi", rekao je Slobodan Lalić, pravoslavni svećenik i ravnatelj Srpske pravoslavne opće gimnazije u Zagrebu
Alojzija Stepinca nije proglasio svetim, formirao je mješovitu formirao je mješovitu katoličko-pravoslavnu komisiju kako bi razmotrila njegovu ulogu. Neki katolici su mu to zamjerili. "Tu je papa pokazao otvorenost prema našoj povijesnoj crkvi, bili su koliko se sjećam konstruktivni dijalozi koji su u mnogočemu pojasnili stavove jedne i druge crkve", kaže Lalić.
Žaljenje izrazila i židovska zajednica u Hrvatskoj
Papa Franjo jednom je izjavio kako židovi i kršćani mogu djelovati zajedno i otvoriti puteve mira. Žaljenje za papom Franjom izražava i židovska zajednica u Hrvatskoj. "Upravo je to ono što govorim - on je uložio puno truda da se to dogodi, ne bi trebalo biti razlika. Problem je kada netko želi konflikte onda je to teško s njim postići", kaže Kotel Da-don, rabin židovske vjerske zajednice Bet Israel.
Posebno mjesto dao je i ženama, imenovao je prvu ženu na čelo jednog od najvažnijih ureda u Vatikanu. "Znamo da su žene itekako snažne moćne i obrazovane, i u Katoličkoj crkvi ima mnogo takvih žena. Zašto onda u Vatikanu ne bi bilo više žena?", kaže Davorka Horvat.
Nije se brinuo samo za kršćane, stvarao je svijet bratstva, a takvog novog papu očekuju i naši sugovornici, predstavnici drugih religija. "Osobno bi bio jako sretan kada bi se novi papa nazvao Franjo drugi", govori Melvudi ef. Arslani.
Mirotvorac. Otvoren prema drugima i drukčijima.
