Svatko tko je ikada živio kao podstanar, zna kolika je muka pronaći dobar stan. Dva mjeseca za najam, a devet mjeseci za kupnju – toliko u prosjeku Hrvatima treba da pronađu i kupe nekretninu kakvu žele.
Pronaći slobodan stan po prihvatljivoj cijeni gotovo je nemoguće, a u utrku za stanove krenuo je i velik broj studenata koji su u najmu na obali, jer ih, kao i svake godine u šestom mjesecu, stanodavci zbog dolaska turista tjeraju van. Zbog svega je, upozoravaju stručnjaci, stambena politika ključna.
"Ako nema sankcije ili porezne restrikcije za neaktivnu stambenu imovinu, vlasnici koji ili nisu dovoljno motivirani ili educirani, nemaju razloga stavljati svoje nekretnine u opticaj, odnosno na tržište. Ne postoji način da se u ovom trenutku izgradi dovoljno velik volumen novih kvadrata za potrebe potražnje koje su s druge strane akumulirane", poručila je stručnjakinja za investicije Vedrana Likan.
Divljaju cijene stanova i apartmana
Visoke cijene nekretnina, bez obzira na to je li riječ o kupnji ili najmu, postale su ključni problem domaćeg tržišta nekretnina. Što možemo očekivati, provjerio je RTL-ov reporter Marko Šiklić koji se javio iz stana veličine 55 kvadrata koji se nalazi u zgradi staroj 75 godina i razgovarao s vlasnikom agencije za nekretnine Filipom Brkanom.
Kakva je situacija po pitanju najma?
Kao što vidimo na primjeru ovog stana, definitivno su cijene na rekordno visokom nivou kada govorimo i o najmu i prodaji. Ovaj stan konkretno iznajmljuje se za 850 eura u centru grada. Kada na taj iznos dodamo režije, dođemo do nekih 1050 eura što prikazuje realno stanje na tržištu. Ponuda je dosta mala, a potražnja visoka. Što će se događati u idućem razdoblju kada dolaze studenti, to tek treba vidjeti. Možemo očekivati nekakav rast cijena ako se ponuda, o kojoj cijelo vrijeme govorimo, ne obogati.
Koliko u prosjeku kupci pogledaju stanova prije nego ga unajme?
Kada govorimo konkretno o najmu, ljudi u mjesec i pol do dva pogledaju otprilike četiri stana. A kad je riječ o prodaji, ako osoba kupuje nekretninu onda je to nekakvih devet mjeseci i 20 dana. To sam računao u jednoj analizi. I u tom razdoblju se pogleda 12 stanova. Otprilike 22 posto kupi nekretninu putem privatnih kanala, dakle osoba sama nazove oglašivača, pogleda stan i odluči se na kupnju. A nekakvih 78 posto se kupuje putem agencije.
Iseljavaju ih jer dolaze oni koji plaćaju više
Kazali ste da cijene najma rastu. S druge strane vidimo da je Zagreb četvrti grad u Europi po visini cijene najma. Kakva je situacija u drugim gradovima i kako se u Zagrebu trenutačno kreće cijena najma?
Kada govorimo o najmu u Zagrebu, to je dosta široko postavljeno odnosno tu je dosta veliki raspon pa možemo govoriti o stanu od nekakvih 500 eura pa čak do 4.000 eura. To su ipak ekskluzivni stanovi velike kvadrature. A kad govorimo o Splitu, isto možemo reći od 500 do 3.500 eura otprilike, Rijeka je na otprilike 400 eura na 2.500 eura. U Osijeku cijene idu od 300 do 1.500 eura za neki viši nivo.
Sve više građana se okreće dnevnom najmu za turiste što podstanare stavlja u nezgodan položaj, posebno na obali.
Definitivno, obala je na najvećem udaru što se toga tiče. Zato su i neki gradovi poduzeli mjere i zaustavljaju apartmanizaciju. Na to utječe puno stvari, od velikih prihoda do malih poreza. Tu je de facto građanin ili student u dosta velikim problemima ne bi li našao stan. Time i cijene dosta idu više pa je taj turizam kod nas veliki pokretač visokih cijena najma. U Zagrebu bih rekao jedan od pokretača, a na moru bih rekao glavni pokretač.
Kako mislite da će se stanje u budućnosti razvijati?
Puno faktora utječu na malu ponudu i imamo veliku potražnju pa možemo govoriti o nekakvog rastu. Hoće li to biti ubrzani rast ili usporeni, to ćemo još vidjeti. U Zagrebu nas očekuje dolazak turista i studenata u isto vrijeme. Očekujemo da će ljudi davati više u turistički najam nego u dugoročni najam.