Nakon 18 godina stižu veće povratne naknade za plastičnu ambalažu. Ali, samo za tri centa. Ekološke udruge traže da bude veća jer Hrvatska ne slijedi primjere Europskih zemalja gdje se naknade penju i do 40 centi. Zašto? Da bi zaradio za ručak od 3,5 eura dnevno mora skupiti 50 boca i prijeći i do 10 kilometara. Uz socijalnu naknadu od 150 eura, 57-godišnji Robert ne može preživjeti ni tjedan dana.
"Nije sramota, to je sad nužnost. Istinita, tužna, nužnost. Puno se šećem, par kilometra se mora proći da se nađe nešto za par eura na dan, ne može se više jer je velika konkurencija, puno nas je", rekao je Robert Mihaljević iz Zagreba. Od 1. siječnja, nakon 18 godina povećava se naknada povratne ambalaže. S minornih sedam na 10 centi.
"Negdje oko 15 centi da je po flaši bilo bi u redu da si ljudi pomognu u zadnje vrijeme. S time bi se moglo skupiti? Da, 30-40 komada dnevno može se skupiti za hranu, može se, ako se malo potrudi", dodaje Robert.
Hrvatska na začelju
U sustavu prikupljanja boca je 13 zemalja Europe. No, Hrvatska će novim povećanjem i dalje ostati na začelju za svaku vraćenu bocu. U Baltičkim zemljama dobiva se 10 centi, na Islandu 12, u Slovačkoj 15. Njemačka vraća 25 centi za svaku bocu, a Finska čak i do 40. Ekološke udruge traže povećanje minimalno 15 do 50 centi kako bi se do 2030. ostvario cilj od 90 posto odvojeno prikupljene ambalaže za pića.
"Trenutno smo ispod 80 posto i ako nešto ne promijenimo nećemo postići nikad 90 posto, a to je koliko trebamo tako da smatramo da sada kada se već mijenja uredba da bi se trebala prilagoditi stvarnoj socioekonomskoj situaciji u Hrvatskoj, a ona je slična Slovačkoj koja ima 15 centi", tvrdi Ana-Marija Mileusnić, voditeljica kampanje protiv zagađenja plastikom iz Zelene akcije. Iz resornog ministarstva tvrde da je uredba u javnom savjetovanju do idućeg četvrtka te kako rješenje nije konačno.
"Svaka primjedba će se razmotriti. Ali zašto ne može biti veći kod nas? Ne kažemo da ne može biti veće, ovo je sad naš prvi prijedlog, možda i bude veća", kaže Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom Ministarstva okoliša i zelene tranzicije. Veći iznos povrata korak je naprijed, ali iz udruge za zaštitu potrošača, tvrde, problemi su brojniji.
"Još uvijek se to prima u nekakvim podrumima, ljudi čekaju pred dućanima, mogli su se postaviti uređaji kraj svake prodavaonice koja to preuzima", izjavila je Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Do siječnja 2027. morati pričekati da u sustav povratne naknade uđu ambalaže za pića do tri litre, kao i za tetrapak. Pitanje je hoće li povećanje naknade za tri centa motivirati građane na veće skupljanje boca. Ipak Robert na žalost - nema drugih opcija.