Na Dugom otoku predstavljen je nacrt novog Zakona o otocima koji bi trebao olakšati brojne velike probleme hrvatskih otočana poput zdravstvene zaštite, zbrinjavanja otpada i otpadnih voda.
Trenutačno je kroz različite fondove otocima na raspolaganju 125 milijuna eura od kojih će 300 tisuća eura biti osigurano i za pilot projekt koji će se provoditi upravo na tom otoku i susjednom Zverincu. Cilj je smanjiti broj septičkih jama koje rastom broja vikendica i zbog udesetorostručavanja stanovništva ljeti postaju sve prijetnja čistoći mora.
Prijave još traju
Jurica Ušalj sa svojom obitelji živi na rubnom dijelu mjesta Sali na Dugom otoku i među prvima se prijavio za subvencioniranje ugradnje biopročišćivača koji bi im trebao zamijeniti septičku jamu. "Biopročišćivač će našoj obitelji značiti mnogo jer će to biti još jedna dodatna ušteda vode s obzirom na to da i tako nemamo vode, a obitelj smo sa šest članova, pa se vode troši jako puno, a ovdje ćemo moći iskoristiti tu vodu za navodnjavanje nasad", kaže Jurica Ušalj, mladi mještanin koji ima četvero djece.
Iako za pilot projekt zbrinjavanja otpadnih voda putem biopročišćivača, koji će se najprije provoditi na Dugom otoku i susjednom otočiću Zverincu, prijave traju do 6. lipnja, Općini Sali već se javilo 40-ak zainteresiranih kućanstava.
"Općina Sali ima 11 naselja na Dugom otoku i dvanaesto naselja na Zverincu. Jedini pravi sustav odvodnje imamo u Salima i sad ga gradimo u Božavi. Ova ostala naselja su uglavnom manja i nekakav klasični sustav odvodnje vjerojatno ne bismo tako brzo dočekali i zato mislimo da je ovo odlično rješenje za nas", smatra načelnik Općine Sali Zoran Morović (HSS).
Moguće proširenje projekta
Ukupno 57 posto od 127 tisuća stanovnika na 53 naseljena hrvatska otoka nije spojeno na sustav odvodnje. Uglavnom se problem otpadnih voda rješava putem septičkih jama koje ekološki nisu prihvatljive jer dobar dio njihovog sadržaja završi i u moru.
"Ako se pokaže dobro to ovdje u Salima, mi bismo osigurali dodatna sredstva u okviru novoga Zakona o otocima, koji je upravo na savjetovanju, da se onda svim stanovnicima i drugih otoka omogući taj model za zbrinjavanje otpadnih voda. Procjenjujemo da takvo ulaganje može biti između 10 i 20 milijuna eura", mišljenja je Šime Erlić (HDZ), ministar regionalnog razvoja i fondova EU.
Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova za pilot projekt u općini Sali je osiguralo 300 tisuća eura. Svakom kućanstvu će biti subvencionirano do 10 tisuća eura ili 85 posto svih radova i nabavke pročišćivača čija veličina se bira prema potrebama i broju članova kućanstva.
Kako funkcionira biopročišćivač?
"Postoje dva spremnika biopročišćivača, dakle, otpadna voda ulazi u prvi spremnik gdje se taloži, a potom ulazi u drugi spremnik gdje se procesom aeracije, odnosno upuhivanjem zraka, dodatno pročišćava otpadna voda te tako pročišćena otpadna voda se otpušta u upojni bunar odakle se isto tako infiltrira u teren", pojašnjava projektant bioloških pročišćivača Mauro Kurilić koji je nakon prezentacije projekta u Općini Sali svim zainteresiranim otočanima strpljivo odgovarao na brojna pitaja vezana uz nabavku pročišćivača. Najčešća su pitanja bila koliku jamu će trebati iskopati i gdje se pročišćivač može smjestiti na uskim parcelama.
Pročišćena ili tehnička voda dobro će doći na otoku koji ljeti treba dodatne ne samo pitke vode, a gusti mulj koji ostane u pročišćivaču otočani će zbrinjavati svakih nekoliko godina. Puno rjeđe nego što je potrebno prazniti septičku jamu.
