Francuski avioni u akciji u Ukrajini, a Poljska kreće obučavati sve muškarce za rat- pitanje je koliko je ozbiljan plan naoružavanja Europe.
Europska unija koja je nastala kao mirovni projekt nakon Drugog svjetskog rata, u četvrtak je donijela zaista povijesnu odluku odluku da kreće u naoružavanje. Cilj je da u iduće četiri godine u naoružavanje država članica Europske unije uloži 800 milijardi eura, koliko će to biti uspješno, ovisit će o državama članicama, ali i o konkretnom planu Europske komisije, jer on se tek treba izraditi. Europska komisija pred sobom ima intenzivne, tjedne i konkretnije planove pred europske lidere stavit će u krajem ovog mjeseca na idućem Europskom vijeću.
Jedna od tema bit će kako to financirati. Nisu sve zemlje zadovoljne sa trenutnim planom da sav trošak padne na leđa država članica, a sigurno će se razgovarati i o tome treba li kupovati strano ili isključivo europsko domaće oružje.
Prilika za Hrvatsku
Naime, Europska komisija još je prošle godine donijela strategiju povećanja proizvodnje naoružanja, a tu priliku vidi i Hrvatska. Hrvatska vlada najavljuje otvaranje tvornice streljiva. U četvrtak je na sastanku lidera bio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Razgovaralo se i o dodatnom naoružavanju Ukrajine, no Zelenski ne može biti potpuno zadovoljan nakon što se Mađarska izuzela od zaključaka. Tekst vezan za Ukrajinu je bio snažnijeg tona više ukrajinski, ali nije donio nikakve konkretne niti brojke niti detalje.
Iako se spominje novi paket vojne pomoći, iako se spominju i sigurnosne garancije, spominje se i članstvo Ukrajine u Europskoj uniji, bez konkretnih detalja. Lideri su se u četvrtak složili i još jednom definirali da Europska unija mora biti za stolom kada će se pregovarati o miru u Ukrajini.
Donald Trump i dalje ne poziva europske lidere za stol, a dotaknuli su se i ideje da Europska unija imenuje posebnog povjerenika. S tom idejom izišao je i Andrej Plenković.
Doznajemo - toj temi vratit će se idući tjedan. Nije jasno postoji li konsenzus oko te teme, ali sigurno postoje neke zemlje koje bi se mogle protiviti, primjerice, Estonija iz Estonije dolazi Kaja Kallas, povjerenica za vanjsku politiku. I ona bi možda takvu poziciju mogla shvatiti kao konkurenciju.
Iako je, naravno, pitanje bi li Trump uopće prihvatio nekog posebnog izaslanika. On bi bio pandan njegovom izaslaniku za Ukrajinu Keithu Kelloggu. Vidjeli kako se je Kallas prošli tjedan provela u SAD u kada joj je državni tajnik Marc Rubio odbio primiti.
EUFOR objavio priopćenje
Uz to, EUFOR će privremeno povećati broj svojih snaga, objavili su to na svojim stranicama.
"Ovo je proaktivna mjera s ciljem pomoći Bosni i Hercegovini u interesu svih građana. Sposobnosti EUFOR-a igraju ključnu ulogu u kontinuiranoj podršci sigurnosti i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. U narednim danima javnost bi mogla primijetiti pojačanu prisutnost EUFOR-a. Uvjeravamo građane Bosne i Hercegovine da je ova nazočnost, kao i sve aktivnosti EUFOR-a, izravno povezana s njegovom zadaćom pružanja potpore vlastima Bosne i Hercegovine u održavanju sigurnosti i zaštite", objavili su.
Dodali su i ovo: "EUFOR ostaje nepristrana, multinacionalna i snažna snaga, s potrebnim vojnim resursima za podršku vlastima BiH u osiguravanju sigurnog i sigurnog okruženja za sve građane BiH. EUFOR ostaje predan ovom zadatku."
