Rijetko viđeno suglasje političara - plaće dužnosnicima su male i trebaju rasti pa će tako i biti. Iako premijer Andrej Plenković ne otkriva detalje, plaće ministra od oko 2.500 eura nakon izmjena mogla bi biti 3.500 eura. Bio bi to rast od 40 posto.
Premijer i ministri navikli su da im pojedini službenici, kojima su nadređeni, imaju veće plaće od njih. Na stolu je do sada bilo da u primjerice nekim ministarstvima glavni tajnici i ravnatelji uprava imaju veće plaće od šefova jer su plaće državnih službenika konstantno rasle, posebno zadnjim izmjenama. Dužnosnicima se osnovica nije mijenjala 10 godina.
Tako u prosjeku glavni tajnik u ministarstvu ima neto plaću od oko 3.000 eura, a njemu nadređeni ministar oko 2.500 eura, oko 20 posto manje. Korigiralo bi se to povećanjem koeficijenata ili podizanjem osnovice za dužnosnike. "Mislim da za ono što radimo, zdravorazumski, trebamo imati najveću plaću", smatra Branko Bačić, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Prema sadašnjim podacima, predsjednik države ima najveći koeficijent još iz doba polupredsjedničkog sustava te mjesečnu plaću od 3.587 eura neto. Predsjednik Vlade 3.262 eura, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković 3.112 eura. "HDZ-ovci ne žive od plaće, ali saborski zastupnici žive i njihove plaće treba indeksirati jer su godinama iste. Meni je plaća dovoljna", poručio je predsjednik Zoran Milanović.
Rijetka je to tema oko koje se slažu i vladajući i oporba. "Ono što je sigurno je da ih trebamo korigirati, a je li 40 posto previše, svi ćemo se složiti da jest", smatra predsjednik SDP-a Peđa Grbin. "Ne treba se sve politizirati i baviti se populizmom. Ako trebate kvalitetne ljude, onda ih trebate i platiti", kaže Igor Peternel iz Domovinskog pokreta. Brojni građani ne dijele njihovo mišljenje. "Oni ciljaju neke više politike i poslove", tvrdi Igor iz Zagreba. Njegova sugrađanka Zorica poručuje: "Kakvi jesu, ja im ništa ne bih dala s obzirom na kompetentnost." "Kada vidite da ljudi imaju 200, 300 eura mirovinu, onda 3, 4 tisuće eura je stvarno bezobrazno", kaže Čedomir iz Zagreba.
Iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanje smatraju da niske plaće dužnosnika pridonose negativnoj selekciji kadrova. "Ovakva priča s plaćama doprinosi negativnoj selekciji. Može biti podloga za korupciju i ostalo što se događa. Primjerne plaće i za to mogu biti lijek", rekao je glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin.
Budući da se dužnosnicima u deset godina nije mijenjala osnovica, sada bi taj rast u postotku trebao biti značajniji. Ako bi se išlo na povećanje od 38 posto - premijeru bi se plaća podignula sa sadašnjih 3260 eura na oko 4500 eura.