Na četvrti, peti kat uskoro više možda nećete morati pješice. Jer Vlada će sufinancirati ugradnju dizala u čak 9 tisuća višestambenih zgrada. I dok Silvano Hrelja najavljuje natječaje već u drugom dijelu godine, ministarstvo se ne oglašava, a predstavnici stanara se pitaju tko će te liftove graditi?
Vlada oživljava stari projekt - kreće se u ugradnju dizala u višestambene zgrade.
"Dogovoreno je da izradimo jedan poseban zakon s obzirom da pokriva više područja. Ja bih bio sretan kad bi već u drugoj polovici godine moglo provoditi natječaj po tom pitanju", rekao je Silvano Hrelja, saborski zastupnik.
No, u Ministarstvu graditeljstva o novom zakonu, kao ni dogovoru Hrelje i Plenkovića, ni riječi. Pozivaju se tek na Odluku o izradi Nacionalnog plana stambene politike.
Tim će se strateškim dokumentom pobliže definirati posebni ciljevi u području stanovanja, a svrha mu je definirati pristupačno stanovanje koje istovremeno mora zadovoljiti utvrđene standarde kvalitete.
"Ovo je bio preliminarni razgovor s premijerom Plenkovićem, dakle nema jače osobe s kojom bi trebalo dogovarati", istaknuo je Hrelja.
A ako je najjača osoba pristala, valjda će za to nekad doznati i ministarstvo. Trenutno postoji opcija da se ugradnja dizala sufinancira sredstvima iz EU fondova u sklopu energetske obnove.
"Međutim, ima puno zgrada koje ne mogu nit će ikad moći izvršiti energetsku obnovu", rekao je Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Zagreba.
Nova ideja bi bila sveobuhvatna. Trećinu novca bi podmirili suvlasnici, trećinu gradovi, a trećinu država iz proračuna, dakle, svi mi.
U Hrvatskoj je oko 9000 zgrada u koje je moguće ograditi lift, od toga trećina u Zagrebu. Prosječna cijena ugradnje jednog lifta u peterokatnicu je oko 60 tisuća eura. Hrelja procjenjuje da bi država osigurala oko 5 milijuna eura godišnje. A toliko bi onda trebali osigurati i gradovi.
Ugradnju dizala europskim fondovima svojevremeno je predlagala SDP-ova Biljana Borzan. Kaže da je ova nova ideja nesigurna.
"Dio gradova je već tada rekao da bi u svom proračunu obuhvatio takvu stavku koja bi omogućila građanima da uopće ne participiraju financijski, međutim to je dobrovoljno. Ja u ovom trenutku ne vidim način kako se gradove može natjerati", rekla je Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.
"Ako bi gradovi izostali, onda bi dvije trećine palo na stanare", rekao je Hrelja.
No, financiranje, čak ni imovinsko-pravni odnosi nisu najveći problem ove ideje. Vladanović tvrdi da tvrtke koje se bave izgradnjom dizala u Hrvatskoj mogu ugraditi maksimalno 50 liftova godišnje.
"Ako imamo ih 50 godišnje, koliko će trebati za ugraditi kad se osiguraju sredstva kako je najavljeno? Oko 250 godina. Pa dobro, ima radne snage, ima firmi na europskom tržištu. Nema! U EU trenutno fali preko 3000 radnika koji su kvalificirani za obavit ovaj posao", rekao je Vladanović.
Tako bi novi zakon mogao biti dobra ideja plasirana godinu dana pred izbore. A realizacija, o tom po tom.
