Više od 800 tisuća Hrvata jedva sklapa kraj s krajem. U prosjeku, svaki peti stanovnik u riziku je od siromaštva.
Tereza Horvat iz Zagreba objašnjava kako to izgleda: "Da bi čovjek rekao da može od mirovine namiriti – hranu, grijanje, životni standard, da si kupim mjesečno majičicu – ništa ne možeš imati. Nosi 100 godina šta imaš i živio!"
Sanja Bektić kaže da je to sve van pameti i da bi se svi trebali pobuniti. "Ovo je otišlo u nebo, oni su si plaće podigli, a nama ništa", kaže Sanja. Za Miju Bilanovića stvar je jasna - čovjek može noge pružiti onoliko koliko mu je krevet dug.
Najgore je u Panonskoj Hrvatskoj
Unutar zemlje postoje goleme razlike. Rizik od siromaštva najmanji je u Zagrebu i iznosi oko 10 posto. Na sjeveru zemlje on je oko 17,5 posto, 21 posto je uz obalu, a najgore je u Panonskoj Hrvatskoj gdje je gotovo svaki treći stanovnik u riziku od siromaštva.
Zora iz Osijeka otkrila je kako ona živi: "Mirovina muža je mala - 70 posto, a svoje nemam. No živim. Imam sinove, pomažu mi i dobro je".
Renato kaže da ljudi imaju velike probleme jer su rasle cijene, a da vlast i poslodavci nemaju pretjerano sluha za to.
Prag rizika od siromaštva iznosi 617 eura za samce, a toliku mirovinu nema ni dvije trećine umirovljenika. Kada je riječ o četveročlanoj obitelji, ako im primanja ne prelaze 1300 eura statistički su siromašni.
Ranka Baračević Batarelo kaže: "Mladi ljudi nemaju zaposlenje, nemaju plaće, nemaju mogućnosti da žive normalno."
Gdje je ta sirotinja?
Mira Plejić iz Zagreba dodaje: "Pogledajte vi malo po tim restoranima, kafićima, koji su to automobili – pa ne znam iskreno gdje je ta sirotinja."
Za sve je kriva metodologija izračuna, kaže ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić. Tvrdi kako će se sve ono što je Vlada poduzela lani vidjeti iduće godine.
"Kako dohodci rastu, naravno da će se i stopa rizika od siromaštva povećavati, a upravo je DZS značajno povećao stope, odnosno udjel koji mora imati samačko kućanstvo koja bi bila stopa rizika od siromaštva", navodi ministar. Koliko god su rasle plaće, rasle su i cijene hrane, a upravo one najviše utječu na one s najmanjim primanjima, kažu sindikati.
Za hranu od 27 posto
"U Hrvatskoj prosječno kućanstvo ima udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji negdje oko 27 posto, međutim oni najsiromašniji bez obzira radilo se o umirovljenicima ili onima koji imaju minimalnu plaću, njihov udio troška hrane se kreće preko 50 pa i 60 posto", ističe sindikalist Krešimir Sever.
Zabrinjava i podatak da si više od trećine kućanstava ne može priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora, kao ni podmiriti neočekivani financijski izdatak.
