Više o tome što je država učinila i što još treba učiniti komentirao je ministar graditeljstva Branka Bačića koji je gostovao u studiju RTL-a Danas.
Od potresa na Banovini vi ste treći ministar. Kako biste vi sebe ocjenili?
Ne mogu ja sam sebi davati ocjenu, meni je važno što misle stanovnici Petrinje, Banovine i Sisačko-moslavačke županije. Ono što mogu podijeliti iz razgovora s njima je da mislim da su zadovoljni dinamikom obnove, našim radovima. Ali dok zadnji naš sugrađanin na Banovini nije u svojoj obnovljenoj kući, ne mogu dijeliti potpuno zadovoljstvo. Mislim da je danas Ministarstvo napravilo ogroman iskorak. Naime, donošenjem Zakona o obnovi koji smo donijeli u veljači mi smo tri institucije objedinili tako da smo ih sve stavili pod jednu kapu gdje se upravlja obnovom. To je doprinijelo ubrzavanju obnove, smanjio se broj dokumentacije, smanjili smo broj sudionika, izmijenili potrebnu dokumentaciju za projekte i time smo otvorili put bržoj obnovi.
Ali činjenica je da su se dvije godine izgubile?
Ne bih to rekao. Trebalo je prvo procijeniti štetu, osigurati sredstva, osmisliti proces i model obnove. Bilo je predradnji koje su nužne u tom procesu.
Ima tamo dosta ljudi koji rade, vjerojatno su se mogli ubrzati. Čuli smo gradonačelnicu Siska koja proziva državu za nebrigu i nemar.
Mislim da stanovnici Banovine nisu zaslužili da tamo dolaze političari kojima je to pozornica za skupljanje jeftinih političkih poena. Neka dođu u svoje gradove od kuda su krenuli, primjerice neka Most ide u Metković popovati i prorokovati.
HDZ to nije radio ove tri godine?
Mi sve te tri godine upravljamo Hrvatskom i preuzimamo odgovornost za sve što je loše, ali i što je dobro. Mislim da smo u ovom trenutku napravili veliki iskorak kad je u pitanju obnova i Sisačko-moslavačke županije i Zagreba. Prvih je šest mjeseci proteklo u iznimnim aktivnostima kako bi potrošili milijardu i 3 milijuna iz Fonda solidarnosti. Za to je trebalo imati i znanja, sposobnosti, strpljenja.
Vidjeli smo ranije trogodišnju djevojčicu i njezinu obitelj koja se nada da će Petrinja biti obnovljena dok ona krene u školu. Možete li to obećati?
Mislim da bi u iduće 4 godine trebali završiti obnovu Petrinje. Što se tiče zgrada javne namjene, apsolutno jer to moramo potrošiti do kraja lipnja. Kao što smo do kraja lipnja ove godine morali potrošiti sredstva iz Fonda solidarnosti.
A cijelu Banovinu?
I sve zamjenske kuće će, nadam se, već iduće godine ili biti u fazi nabave ili fazi gradnje. Nekonstrukcijsku obnovu ćemo dovršiti sto posto i ostaje nam još Sisak kao najveći izazov.
Mislite li da ćete to dočekati kao ministar?
Gdje ću ja biti nakon izbora? Bit će sigurno Vlada HDZ-a, a gdje ću ja biti otom potom.
Zašto ide toliko sporo obnova obiteljskih kuća u Zagrebu? I koliko ih je obnovljeno?
U Zagrebu je obnovljeno oko 2800 objekata. U pravilu se to odnosi i na obiteljske kuće, samo ne na zamjenske kuće. U ovom trenutku se gradi 48 zamjenskih kuća. Došao sam na mjesto ministra, niti jedan natječaj još nije bio otvoren za izgradnju zamjenskih kuća u Čučerju, Markuševcu i sjevernom Maksimiru. Imao sam projekte…
A zašto? Tko je kriv?
Nikoga ne želim kriviti i ni na koga svaliti odgovornost. Kad sam preuzeo vrući krumpir obnove, pokrenuli smo obnovu i u gradu Zagrebu. Trenutno se tu provodi 200 konstrukcijskih obnova višestambenih zgrada što je enormni posao. Čini mi se da je Fond za obnovu bio previše okrenut konstrukcijskoj obnovi Zagreba, a manje zamjenskim kućama. Sada smo se mi usmjerili na izgradnju zamjenskih kuća i želimo ju ubrzati. Završili smo već u Krapinsko-zagorskoj županiji, i tamo gradimo zamjenske kuće. Tako da mislim da smo postigli željenu dinamiku obnove s obzirom na operativu koju Hrvatska ima.
Cijene nekretnina su jako visoke, APN-a više nema. Hoćete li pripremati neki drugi model kako bi Hrvati došli do priuštivih kvadrata?
Ja sam u svom prvom mandatu bio autor Zakona o subvencioniranju stambenih kredita i mislim da je to bio sjajan model u kojemu je prodano 30 000 stanova. Sada radimo Nacionalni plan stambene politike prvi put otkad je suverene Hrvatske. Želimo osigurati svakom potencijalnom kupcu ili mladom građaninu da mu cijena stana bude priuštiva ako se odluči za kupnju ili ako se odluči na najam, da mu i on bude priuštiv. Zato imamo postojeće modele koje trebamo usavršiti i to ćemo donijeti u prvom kvartalu iduće godine. Tu je veliki broj mjera koje će odrediti način kako ćemo pomoći mladima.
Ali osoba koja ima prosječnu plaću oko 1100 eura, samo za stan mora izdvojiti oko 500 eura pa plus režije plus troškovi života. Je li to vama normalno?
Ne, to je enormna cijena. Prije mjesec dana sam u Belom Manastiru otvorio zgradu koju smo napravili s gradom Belim Manastirom gdje je cijena 0,39 eura po metru četvornom. To je 39 eura za 100 kvadrata. Dakle naš je cilj da gradimo zgrade, s velikim gradovima i jedinicama lokalne samouprave, kojima ćemo omogućiti da mladi imaju priuštivo stanovanje i prikladnu cijenu najma. U Hrvatskoj koristi veliki fond stanova koji se ne koriste te ih trebamo staviti na tržište.
Na kraju se zahvalio stanovnicima Sisačko-moslavačke županije na strpljivosti i snazi i poručio im da izdrže ovo vrijeme dok nisu uselili u svoje stanove. "Radimo sve da se što prije obnove i da uđu u svoje nekretnine", zaključio je.
