Peterosobni apartman u centru Splita, Anamariji donosi godišnju bruto zaradu od desetak tisuća eura.
Solidna zarada, rekli bi neki. No bruto kaže Anamarija, nije isto što i neto.
"Znači od bruta moramo oduzeti proviziju raznim portalima jer svi iznajmljivači nisu educirani da mogu samostalno vodit pa imaju jedan veliki dio koji otiđe na to.
Isto tako imamo režije, struja, voda, praonice, čišćenje, znamo koliko su cijene visoke svega toga i onda na kraju tek pričamo o turističkoj renti, članarini i porezu po krevetu.", rekla je Anamarija Cicarelli, privatna iznajmljivačica.
U konačnici kada se sve plati, neto dobit s deset tisuća eura prometa pada na nešto više od 50 posto tog iznosa. Slična računica i u zaleđu Dalmacije, gdje se mahom iznajmljuju novosagrađene vile s bazenima.
"Gradit ovo da bi na tome zaradio u kratkom vremenu je apsolutno suludo, znači nemoguće i neostvarivo. Ovo se radi da bi bilo dugoročno, da bi ostavio nešto svojoj djeci, da bi imao neke prihode od sezone, al da bi se od toga obogatio preko noći, za to nema izgleda.", požalila se Ružica Kandić.
No u Hrvatskoj udruzi poslodavaca kažu, od rentanja se u Hrvatskoj bolje živi nego od rada, pa od Vlade traže povećanje poreza za iznajmljivače.
Predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja Barbara Marković također se ne slaže s porezom na nekretnine.
"Ne slažemo se s tim s obzirom na troškove koji nam sve ove godine rastu i koje smo morali implementirati u cijene. Oporezivanje i svrstavanje nas u neke poslovne subjekte može u nekome obimu, ali ne svaki put isključivo kada treba popuniti neke praznine i neke džepove.", rekla je.
Sustav dosadašnjeg paušalnog oporezivanja vide kao jedan od najboljih u Europi. Uz inflaciju i kreditna zaduženja nova porezna opterećenja, pritisak su koji će teško izdržati. Put je to kažu prema sivoj zoni i mogućoj nagloj rasprodaji nekretnina.
"Ne znaju u startu što bi, nije iskomunicirano, ne zna se što se od njih očekuje, unosi se strah, a samim time u velikoj mjeri vjerovatno i odstupanje od te djelatnosti. Ili formalno ili se pruža mogućnost da se otvara crno tržište.", zabrinuta je Ružica Kandić.
"Imamo jako puno bogatih ljudi u Europi kojima su naše nekretnine od pet, šest, sedam tisuća eura jeftine. Oni će kupiti te nekretnine neovisno o tome hoće li dobiti dozvolu za iznajmljivanje. Mi smo sada otvoreno tržište.", istaknula je Martina Nimac Kalcina, privatne iznajmljivačica.
Budućnost turizma, njegova održivost ali i nova moguća porezna opterećenja bit će očito vruća tema velikog godišnjeg skupa turističkih djelatnika idućeg tjedna u Splitu.
