Sa 17 godina Mihael Severinac iz Zagreba dobio je najgoru moguću vijest. Dijagnosticiran mu je karcinom koštane srži.
„I onda kada saznaš, kada kreneš u život i odjedanput te presiječe. Završiš na odjelu. Kada vidiš oko sebe ljude, djecu koja se liječe, ćelave glave, povraćanje, kada iskusiš svu tu problematiku i što sve ta bolest i liječenje nosi prereže te", priča nam Mihael Severinac
Iza njega su zračenja, kemoterapije, transplantacija koštane srži. Sve je trajalo gotovo dvije godine. I uspio je.
"Vjerovao sam da će to završiti sretno, koliko god teško bilo", kaže Mihael.
Borba Kristine Varsamopulos (48) iz Zagreba još traje. Prije dvije godine otkriven je hormonalni rak dojke.
„Meni je odmah metastaziralo na kosti, tako da sam prvo išla na palijativno zračenje. Onda su mi izvadili jajnike i nakon toga sam postala kandidat za pametnu terapiju", priča nam Kristina
Liječnici su joj kazali da ovu bolest nikada neće moći izliječiti, tek je držati pod kontrolom.
„Puno toga, onog što si zanemarivao tijekom godina shvatiš da je to bitnije nego puno novca, raditi od 0-24. Ovako si više s obitelji i počneš razmišljati o nekim drugim stvarima", kaže Kristina.
Situacija nije dobra. U Hrvatskoj trenutačno živi 170 tisuća osoba koje su bolovale ili boluju od karcinoma. Svake godine oboli najmanje i 170-ero djece.
„Svaki drugi dan jedno dijete u RH dobije dijagnozu maligne bolesti. S tim se suoči dijete, ali i cijela njegova obitelj", govori nam Mirela Stanić Popović, izvršna direktorica udruge Krijesnica
Posebno je alarmantan podatak najnovijeg istraživanja znanstvenika iz Škotske i Kine. U posljednja tri desetljeća broj karcinoma kod mlađih od 50 godina porastao je gotovo 80 posto. Da stanje nije dobro, potvrđuju nam i liječnici.
"Kod mladih je to posebno upečatljivo jer se radi uglavnom o uznapredovaloj bolesti s obzirom na to da se u mladih ljudi ne misli da bi mogli imati zloćudnu bolest. Teško mi je reći koliko taj broj raste, ali sasvim sigurno on raste", kaže Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.
Bitno je naglasiti da autori studije nisu uzeli u obzir rast svjetske populacije posljednjih 30 godina, što bi moglo objasniti dio rasta broja oboljelih. Za ostatak su odgovorni loša prehrana, alkohol, cigarete, slaba tjelesna aktivnost i pretilost.
"Činjenica je da je u svijetu to zabilježeno. Radi se o vrlo relevantnoj studiji i rezultati se ne smiju dovesti u pitanje, ali za sada u Hrvatskoj takav trend ne vidimo, ali smo spremni kroz preventivne preglede na adekvatan način reagirati", naglašava Tomislav Benjak, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
No, ipak Hrvatska ima drugu najveću smrtnost od karcinoma među zemljama EU-a.
