Uvozno, industrijsko maslinovo ulje kupljeno u velikoj trgovini po cijeni od 13, 16, 17 eura za litru, a po cijenama od 18,50 i 20,50 za bio ulja. Za 20, 22 ili 27 eura pola litre vrhunskog istarskog ili dalmatinskog ulja. To su današnje cijene gotovo nezamjenjive namirnice u hrvatskim kuhinjama.
"Sve je odvratno poskupjelo i red je da nam plaće rastu tri puta da se možemo nositi s inflacijom", objašnjava Luka iz Šibenika, dok Jerko iz Zagreba nadodaje: "Poskupljenje je, u jako kratkom roku skoro duplo. Maksimalno je nekada bilo 10- 11 eura, a sada ga imate na akciji."
Neka ulja i jesu poskupjela duplo. Usporedili smo cijene prije dvije godine i sada. I tako jedno jeftinije hrvatsko ulje, koje je početkom 2022. koštalo nešto više od 9 eura, danas je gotovo 17 eura. Jedno skuplje ulje plaćali smo oko 14,50 eura, da bi danas to bilo 20,50 eura. A litra uvoznog ulja za koju se 2022. trebalo izdvojiti nešto manje od 8 eura, danas košta duplo više!
No koji je razlog ovim poskupljenjima?
"Suša dosta utječe, a posebno kod nas u Hrvatskoj gdje nema navodnjavanja, odnosno ima jako malo jer su rijetki uspjeli investirati u navodnjavanje. Tako i da prinos jako ovisi i o klimatskim promjenama", objašnjaca predsjednik udruge Zagrebački maslinarski institut Srećko Gross.
Suša i ekstremne vrućina najviše pogađaju mediteranske zemlje koje su ujedno i najveći proizvođači ulja. Tako su, u odnosu na siječanj 2023., cijene u ovom ožujku bile više 70 posto u Španjolskoj, u Grčkoj 67 posto, Cipru 62 posto. I Hrvatska je visoko na ljestvici - cijene ulja su skuplje 60 posto.
"Klimatske promjene promijenile su uvjete. Sada su zimi previsoke temperature i ima previše vlage, što je izravno utjecalo na berbu maslina. Ovi topli i vlažni vremenski uvjeti također izlažu stabla maslina riziku od štetnika i bolesti", ističe grčki maslinar George Kokkinos.
Sve ovo utječe na već visoke cijene maslinova ulja, kojih za hrvatske potrebe imamo dovoljno i bez uvoza, ali cijene su i dosad bile previše skupe za Hrvate.
"Količine mislim da imamo, ali nemamo kupovnu moć stanovništva. Naša ulja su, s obzirom na način proizvodnje i prerade, preskupa za prosječnog građana Hrvatske", zaključuje predsjednik udruge Zagrebački maslinarski institut Srećko Gross.
A preskupa bi mogla postati i ona uvozna. Vjeruje se da će Španjolska, najveći svjetski proizvođač, i drugu godinu za redom, imati znatno manji urod maslina nego prijašnjih godina.
