Zbog sve toplije klime, imamo sve više ekstrema. Jedna smo od tri europske zemlje kojoj klima naviše utječe na BDP. Sanacije poplave, štete na kućama i u poljoprivredi sve to košta desete milijuna eura na godinu. Klimatske promjene nisu samo gladni polarni medvjedi i sante leda koje se otapaju. Prisutne su svagdje od polja do stola.
Naš reporter Marko Šiklić o klimatskim promjenama razgovarao je s novoizabranim dekanom Agronomskog fakulteta Aleksandrom Mesić.
Vegetacija je ove godine uranila tri tjedna zašto to nije dobro?
"Nalazimo se u vinogradima Agronomskog fakulteta u Zagrebu gdje je vegetacija uradila tri tjedna. To bismo ustvrdili i da se nalazimo u nasadu Jagoda u Vrgorcu, gdje je već počela berba, ali i u nekom od polja u Slavoniji. To nije dobro za ljude koji se vode u radovima u poljoprivredi prema nekom tradicionalnom kalendaru i vrlo vjerojatno će zakasniti s radovima. Iznenadit će ih ove nagle promjene."
Vidjeli smo masline u Slavoniji u Zagorju od prošle godine imaju i maslinovo ulje. Kuda ide klima?
"Klima se definitivno mijenja, do prije nekoliko godina smatrali smo kako je nemoguće uzgajati suncokret u Virovitici i zapadno od nje, a evo, danas se uzgaja gotovo i do Međimurja. Kukuruz će se početi u narednim godinama sve više uzgajati u sjevernijim krajevima Europe, a i sami ste u uvodu rekli kako se već masline sade i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Klima se očigledno mijenja, a mi se tome svakako moramo prilagoditi."
Što će se saditi u Dalmaciji?
"Dalmacija će vrlo vjerojatno ostati na ovim kulturama koje se sade i sada, a agrotehničke mjere će se morati tome prilagoditi. Veća iznenađenja očekuju se u kontinentalnoj Hrvatskoj gdje će toplije vrijeme omogućiti uzgoj vrsta za koje dosad nitko nije ni pomišljao uzgajati u kontinentalnoj Hrvatskoj."
Koji bi savjet dali građanima? Trebaju li ranije, možda mjesec dana, početi sa sadnjom u svojim vrtovima, odnosno je li za rajčice u Dalmaciji u kolovozu prevruće?
"Što se tiče tradicionalnoga kalendara, njega će se morati odbaciti.Građani će morati početi pratiti biljke koje uzgajaju, prilagođavati se vremenu i fazama razvoja biljaka i na to pravovremeno reagirati."
Što za naše biljke znači dolazak novih biljnih vrsta?
"Ove više temperature svakako omogućuju razvoj novih korovnih vrsta. Omogućuju sve brojnije populacije štetnih kukaca koji napadaju naše biljke, ali svjedočili smo i naglim prodorima vlažnijeg zraka koji donosi oborine koje itekako pogoduju gljivičnih infekcijama. Sve to zajedno učinit će i zaštitu bilja u narednom periodu sve izazovnijim."
Vidjeli smo da će se broj toplijih dana na kopnu produljiti za trideset dana. S druge strane na moru to će biti 70 dana tu dolazimo do toga da ljeto više neće trajati tri mjeseca, nego pet i pol. Koliko će to utjecati na sve nas?
"To će postati naše novo normalno, morat ćemo se tome prilagoditi. Sadit ćemo u nekim područjima nove vrste, agrotehničke radove ćemo morati tome prilagođavati. Berbe su sve ranije, to će u nekim kulturama omogućiti i još jednu dodatnu berbu ili žetvu u kalendarskoj godini. Neke vrste nećemo više moći uzgajati na područjima gdje su se one do sada uzgajale, ali to će svakako omogućiti da uzgajamo neke nove vrste."
Shvaćamo li ozbiljno klimatske promjene?
"Klimatske promjene u poljoprivredi događaju se sada. Mi se njima moramo prilagođavati, neke države poput Njemačke počele su se prilagođavati klimatskim promjenama u poljoprivredi prije dosta godina. Za prilagodbu hrvatske poljoprivrede treba nam jako puno znanja. Mi na fakultetu znamo kako to napraviti, ali je jako važno da to znanje prenesemo na hrvatske poljoprivrednike. Za to nam je potrebna intenzivna suradnja između fakulteta, državnih institucija i poljoprivrednika. Nismo zakasnili s prilagodbom, ali s njom treba početi što prije."