U studiju RTL-a Danas je gošća Irena Weber, izvršna direktorica HUP-a.
Jeste li iznenađeni odazivom građana na još jedan bojkot? Samo do 15 sati izgubili ste više od 15 milijuna eura.
"Pa naravno da nismo iznenađeni. Nama je potpuno jasno i razumijemo i mi smo potrošači. Potpuno nam je jasna poruka građana i izraz njihove frustracije, naravno, razinama cijena. To je nešto što bismo svi htjeli zaustaviti. Naravno da je svima u interesu da se inflatorni pritisak zaustavi i da se cijene stabiliziraju".
Što ako se ovo nastavi? Što ako idući petak bude novi i tako dalje? Koje su posljedice?
"E, to vam je jako dobro pitanje. Podsjećam da u strukturi BDP-a najvažniji faktor rasta je upravo osobna potrošnja koja je na godišnjoj razini rasla 6 posto, odnosno ako gledamo cjelogodišnje, onda 7,3 posto. U isto vrijeme industrijska proizvodnja pada za 2,4 posto. Izvoz roba i usluga za 1,2 posto. I ako sada imamo osobnu potrošnju koja je glavni motor rasta BDP-a i ako se osobna potrošnja smanjili zaustavi, onda je vrlo jasno da možemo očekivati čak i značajnije smanjenje rasta BDP-a i čak i stagnaciju, odnosno možda i kretanje prema laganoj recesiji".
Koji je vaš odgovor na ovo? Činjenica je da je bunt građana zaista velik. Građani žele niže cijene. Kako doći do njih?
"Potpuno nam je jasno i mi smo potrošači, kao što sam rekla. Svi želimo da se inflacija zaustavi i da se inflatorni pritisci smanje. Mi tu imamo dvije glavne makroekonomske paradigme. S jedne strane želimo snažan rast plaća, a s druge strane želimo isto zaustaviti, odnosno obuzdati inflaciju. Međutim, to su dvije potpuno raznorodne teme jer rast plaća i kupovne moći naravno da djeluje ciklički, inflatorno i na rast inflacije. Ako me pitate koji su uzroci inflacije, oni su vrlo kompleksni i nisu jednostavni. U krajnjoj liniji kad bi cijeli uzrok inflacije ležao u marži trgovaca, što je potpuno pogrešno, to bi bila genijalna vijest jer bismo mi praktički mogli samo ograničavanjem marže trgovaca de facto zaustaviti inflaciju. Praktički mi smo 2023. mogli svi kolektivno dobiti Nobelovu nagradu jer tako bi jednostavno bilo zaustaviti inflaciju".
Ali trgovci kažu, nismo krivi za cijene. To kažu svi iz lanca. Tko je onda kriv za te cijene?
"Upravo to i želim reći. Inflacija je kompleksna pojava i jednom kad ona krene, stvarno je teško zaustaviti. Imate rast već višegodišnji svih ulaznih troškova i energenata i repromaterijala".
Na to bi vam rekli - sve je subvencionirano.
"Pa nije, subvencionirano je za kućanstva, za poslodavce, odnosno za gospodarstvo, već godinama nije subvencionirano. Hrvatska u Europskoj uniji ima najveći rast cijene energenata u odnosu na predpandemijsko razdoblje".
Puno stručnjaka kaže da će cijene prestati rasti u trenutku kada građani prestanu kupovati, građani su prestali kupovati. Zašto cijene onda ne padaju sada?
"Pa građani su smanjili potrošnju, ali vidimo da se to lagano čeka. Vidjet ćemo kako će se kretati rast cijena. Dakle, uvijek je, naravno, i makroekonomski odgovor je da se inflacija može obuzdati jedino snažnijim smanjivanjem potrošnje i ekonomske aktivnosti. To je nešto što mi ipak ne želimo jer je nama važan rast BDP-a i zadržavanje ovakvih snažnih stopa rasta".
Vidite li vi ovdje odgovornost Vlade?
"Pa odgovornost je na svima. Ono što mi smo Vladi cijelo vrijeme poručivali, to je da je važno smanjiti porezno opterećenje, povećati efikasnost javne i državne uprave, smanjiti birokraciju, odnosno smanjiti porezni ugriz države u gospodarstvo, povećati efikasnost. To je ono što je ključno".
Brojni trgovački lanci najavili su velike akcije nakon što je Vlada ograničila cijene za 70 proizvoda. Znači li to da se ipak može?
"Pa to bi bilo jednostavno kad bi se moglo. Međutim, ovo je rezultat, pretpostavljam, ne mogu reći, ali cijeli lanac mora sudjelovati kako bi se svatko odrekao dijela marže, a to utječe na cijenu".
Govorimo o ovih 70 proizvoda. Vidimo da zapravo dosta tih proizvoda već danas je jeftinije u trgovinama od tih cijena koje je ograničila Vlada. Koja je tu logika?
"Ja ne znam, stvarno ne znam".
Je li sve igrokaz?
"Ja ne znam. Stvarno mi je teško to komentirati. Ono što mi cijelo vrijeme govorimo nije dobro generalizirati jer uvijek je od nekoliko desetaka tisuća proizvoda na policama. Uvijek se može izvući jedan ili dva ili tri da bi se dokazala nekakva teza, međutim, to nije nužno točno i nije dobro".
Kada pričamo o kruhu, kažu najnoviji podaci Eurostata, kruh u Hrvatskoj poskupljenje 58 posto, a u Sloveniji 30 posto. S druge strane, kada gledamo PDV na taj kruh, on je kod nas pet posto. Kako je moguće kod nas poskupljenje 58 posto, recimo, u jednoj Švicarskoj 8 posto.
"Ako imate konstantu, a konstanta je PDV koji je 5 posto, on nije utjecao niti može utjecati na promjenu cijene. Međutim, imate rast kontinuiranih ulaznih parametara. Kao što sam rekla, za gospodarstvo je rast cijene energenata najveći u Europskoj uniji. Mi smo isto tako rekorderi po rastu plaća u cijeloj Europskoj uniji. Znači, realni rast plaća u Hrvatskoj kontinuirano najveći".
