Europska središnja banka mogla bi sutra sniziti svoju ključnu kamatnu stopu s 2,5 posto na 2,25 posto.
Zora Mataušić, voditeljica Odjela stambenih kredita, kaže da je smanjenje kamatnih stopa važan signal za tržište u Hrvatskoj. "Kad središnja banka snizi kamatne stope, novac postaje jeftiniji", navodi.
Iz HNB-a poručuju kako ne mogu unaprijed govoriti o tome kakva će biti odluka Europske središnje banke. No, jasno je da svaki njihov potez utječe i na naše financijsko tržište.
Zora Mataušić
Razlozi mogućeg snižavanja su, piše Politico, strahovi od recesije i usporavanje europskog gospodarstva, koji su povezani s gospodarskom politikom SAD-a. Izračuni kreditnih podrednika pokazuju — ako uzmete kredit na 20 godina i kamata padne s 2,85 posto na 2,5 posto, mjesečna rata bi pala s 821 eura na 795 eura. To znači da bi uštedjeli oko 7200 eura tijekom trajanja kredita.
No, pitanje je treba li dignuti kredit sada ili pričekati, jer banke posljednjih mjeseci mame klijente nižim kamatama.
S nižim kamatama, vieš kredita se uzima
Zora Mataušić navodi: "S obzirom na to da je trend smanjenja kamata, sve veći broj klijenata pristupa realizaciji kredita. Ako dođe do smanjenja kamata, klijenti bi uštedjeli. Sve veći je broj klijenata koji realiziraju stambene kredite u periodu kad su krenule akcijske stope i trend rasta se nastavlja. To je porast od 20 do 30 posto u odnosu na prošlu godinu."
Trenutačno se kamate na tržištu kreću od 2,8 do 2,9 posto, uz napomenu da su to akcijske kamate.
Iz Hrvatske udruge banaka poručuju: "Što se tiče budućih kretanja referentnih kamatnih stopa ECB-a, trenutačna očekivanja analitičara upućuju na mogućnost njihova daljnjeg smanjenja. Ipak, važno je naglasiti da ECB svoje odluke dosljedno temelji na analizi aktualnih ekonomskih podataka."
Hrvatska je jedna od europskih zemalja s najnižim kamatnim stopama. Ali, treba biti oprezan. Hrvoje Stojić iz Hrvatske udruge poslodavaca kaže: "Trenutno su kamatne stope u Hrvatskoj negativne, odnosno poticajne i zapravo su vrlo atraktivan instrument za financiranje. Ako gledate dulji rok, spominjem rizik inflacije u srednjem roku koji bi morao primorati središnje banke na podizanje kamatnih stopa. Jako je teško reći na koji rok bi se netko morao zadužiti."
Hrvoje Stojić
Prema podacima HNB-a, u veljači je prosječna kamatna stopa za stambene kredite iznosila 3,17 %, dok je za nenamjenske kredite iznosila 5,71 %. Moguće sniženje kamata potaknulo bi novo zaduživanje građana, ali ovog puta još povoljnije.
