Svjetski uspjeh znanstvenice iz Krapine. Na Cambridgeu vodi tim od devetnaestero ljudi koji rade na lijekovima za brže razaranje raka pluća i gušterače. Šefica svjetskog tima Ljiljana Fruk vjeruje da će karcinome pretvoriti u izlječivu bolest. Naime, ona s timom vodi bitku za lijek za brže razaranje raka pluća i gušterače.
"Nadamo se da ćemo nekim svojim materijalima razviti nosače za lijekove, koji su doista pametni, koji mogu ući u te vrste tkiva u taj karcinom i omogućiti da lijekove učinimo efikasnijima i da ti lijekovi imaju manje nuspojava", rekla je Ljiljana Fruk, profesorica bionano inženjeringa na Sveučilištu Cambridgeu.
Pa su se posljednjih šest godina u ovom laboratoriju na Cambridgeu, tvrdi znanstvenica iz Krapine, brusile mogućnosti liječenja. Otkrivene su tri opcije.
"Trenutno radimo na infuzijskoj formulaciji koja bi se direktno davala pacijentima, neki kolege rade na inhalacijskim uređajima, ali i na tabletama koje bi se davale pacijentima kako bi im se omogućio što brži oporavak, ali naravno uz holistički pristup - neće biti magičnog rješenja", rekla je Fruk.
Na redu su razgovori s onkolozima kako bi se otkrića pretkliničke studije uvela u one kliničke. Potom će biti potrebno 5 do 7 godina da lijek na svojoj koži osjete prvi pacijenti.
"Dizajnirati takav sustav je težak proces. Bilo je mnogo neuspjelih pokušaja na tom putu, ali svaki mali korak dovodi nas bliže našem cilju. Stvarno je fascinantno vidjeti u kojem smjeru vas znanost može odvesti", rekla je Swetha Lingamgunta, doktorandica na Sveučilištu u Cambridgeu.
Jer petogodišnja stopa preživljenja raka gušterače niža je od deset posto, a među karcinomima sedmi je uzročnik smrtnosti.
"Rak gušterače jedan je od karcinoma koji se teško liječi jer ima vrlo nisku stopu preživljavanja, a trenutačne mogućnosti liječenja nisu učinkovite. Za tu svrhu ispitujemo razvoj novih bioloških 3D modela koji točnije prikazuju mikrookruženje tumora", rekla je Andrea Bistovic-Popov, poslijedoktorandica na Sveučilištu u Cambridgeu.
Hrvatski znanstvenici ponosni na profesoricu koja na Cambridgeu radi od 2015.-te.
"Njezina motivacija, entuzijazam je meni jako pomogao da ja izrastem i da se razvijam kako u znanstvenom tako i u osobnom smislu", komentirala je Suzana Šegota, znanstvenica na Institutu Ruđer Bošković.
"Znam da se radi o respektabilnom istraživaču, njena izjava ima svoju težu. Ona je utemeljena na doista godinama istraživačkog i znanstvenog rada i sigurno je se treba shvatiti ozbiljno", komentirala je Mirjana Turkalj, profesorica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.
A znanost u Hrvatskoj, smatra ova profesorica, ne shvaća se dovoljno ozbiljno.
"U čemu je Cambridge stvarno genijalan i uspije preko patenata i tehnologije zaraditi dovoljno novca da može financirati dodatna istraživanja. Poručujem političarima da ulažu u još više u znanost i tehnologije koje će nam omogućiti da rješavamo neke od gorućih problema današnjice", rekla je Fruk.
Jer šefici svjetskog tima s Cambridgea cilj je karcinome pretvoriti u izlječivu ili u najgorem slučaju - kroničnu bolest.