Jedna od liječnica brine se o 2000 pacijenata, a od toga ih više od pola još radi. Trenutačno ih je 12 na bolovanju.
"Prošli tjedan me zvala kontrolorka i tražila je da joj pošaljem popis otvorenih bolovanja. Nekako se nasmijala i čestitala mi kako imam malo otvorenih bolovanja. Pa sam rekla hajde neka i nas kontrolori ponekad pohvale, stalno nas kude", govori liječnica obiteljske medicine Davorka Došen-Mrak.
Prošle godine Hrvati su bili na bolovanju više od 21 i pol milijun dana, odnosno milijun i pol dana više nego godinu prije. U prosjeku je to gotovo 70 000 bolovanja svaki dan, dok ih je godinu prije bilo gotovo 5000 manje. Najviše otvaraju bolovanje zbog ozljeda.
"Po potrebi sam išla kad je trebalo. Danas izgleda da su otprije mjere, ali se više koristi nego prije", govori Blagica Tomičić iz Zagreba.
U prosjeku bolovanje traje 13 dana, ali ih je lani bilo više nego u koroni.
"Nešto je više nego u pandemijskoj godini, ali definitivno ljudi su počeli raditi, nisu više radili od doma i porastao je broj privremene nesposobnosti za rad i onih osoba koji to ne bi koristili da su ostali raditi od doma, zbog nekih respiratornih bolesti ili slično", kazala je rukovoditeljica službe za provedbu ugovornih obveza HZZO-a Ljiljana Milišić Ždralović.
Lani je kontrolirano gotovo 40 000 pacijenata i zaključeno 13 000 bolovanja - svako treće kontrolirano. Iz HUP-a poručuju - žele učinkovitije kontrole i manje tereta na poslodavce.
"Ako uzmemo da je trošak bolovanja u Hrvatskoj otprilike tri milijarde kuna, a prošle godine smo imali 21 milijun dana bolovanja ukupno. Kada bismo samo za 10 % smanjili taj broj dana, odnosno ukupan trošak – dobijemo oko 300 000 000 kn. Kada to podijelimo s prosječnom plaćom – dobijemo 30 000 bruto plaća u Hrvatskoj", govori direktorica odnosa s članstvom HUP-a Milka Kosanović.
Liječnici obiteljske medicine kažu - bolovanja dugo traju zbog lista čekanja. Čekaju operacije pa onda rehabilitaciju i cijelo vrijeme su na bolovanju.
"Možda je vrijeme da HZZO to preuzme u svoje ruke, jer je bolovanje pravo između osiguranika i osiguravatelja, pa možda je vrijeme da to sve skupa dođe pod kapu HZZO-a", kazala je Došen-Mrak.
"Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju još uvijek u članku 46. predviđa da izabrani liječnik otvara, vodi i zaključuje bolovanje. Definitivno se samo zaključenje promijenilo izmjenama Zakona, ali što će biti u budućnosti – ja vam na to ne mogu odgovoriti", zaključuje Milišić Ždralović.
S izmjenama Zakona, kontrolori mogu sami zaključiti bolovanja, a do sada su to samo predlagali liječniku. I ne, ne kucaju na vrata pacijentima.
