Iako su kuverte uvijek dobro došle, nakit s vjerskim motivima sve je češći izbor. Ni krizme, ni pričesti, ni vjenčanja ne mogu proći bez zlata – a sezona samo što nije! Voditeljica zlatarnice u Zagrebu Slađana Đurić kaže da se sada najviše kupuju vjerski motivi u iznosu od 300 do 500 eura.
Osim za darove, zlato se kupuje i za investicije. Prodaja ruši sve rekorde. Samo u prva tri mjeseca na njega smo potrošili više od 200 milijuna eura, a do kraja ove godine taj iznos bi mogao premašiti pola milijarde.
Direktor Centra Zlata Saša Ivanović kaže da poluga od 250 grama čistog zlata koja je prije 5-6 godina vrijedila ispod 10 tisuća eura, sada vrijedi 23 tisuće eura.
Ipak, malo je onih koji zlato kupuju na kilograme. Najviše se prodaju kovanice od jedne unce – poput Kralja Tomislava koja je izdana u povodu 1100 godina od njegove krunidbe.
„Ukupna vrijednost svih pet izdanja Kralja Tomislava, svih pet kovanica – prodajna vrijednost je otprilike 2,5 milijuna eura. Prodalo se u rekordnom roku, rasprodalo se u svega nekoliko dana.“ kaže Ivan Odrljin, voditelj prodaje u Hrvatskoj kovnici novca.
Čak za 70 posto skočila potražnja u Hrvatskoj
I ne samo u Hrvatskoj – potražnja raste u cijelom svijetu. Samo lani kupljeno je rekordnih 6 tona investicijskog zlata vrijednog više od 350 milijuna eura.
„Na nivou svijeta potražnja je skočila oko 50 posto, dok je u Hrvatskoj, s obzirom na to da smo mi relativno mlado tržište za investicijsko zlato je čak za 70 posto skočila potražnja za zlatom.“ tvrdi Saša Ivanović.
Ukupna količina zlata u svijetu stala bi u samo dva olimpijska bazena. Kad tomu dodamo i globalnu nesigurnost, njegove cijene samo rastu. U eri Trumpove trgovinske politike – zlato je pobjednik!
„Mi sad imamo dosta kovanica od jedne unce u prodaji, njihova cijena sada je otprilike 3000 eura. Da ste nešto od toga kupili prije manje od 10 godina cijena bi bila 1000 eura. U niti 10 godina cijena je otišla tri puta gore.“ objašnjava Ivan Odrljin.
Zlato je uvijek alternativa
Glavni razlog za veliku potražnju je strah ulagača od posljedica američkih carina, kažu stručnjaci.
„Dio investitora bježi od dionica, dio investitora bježi od novca i onda se traži alternativa, a alternativa je uvijek zlato. Kad god imate ili faktor realnog gubitka vrijednosti novca ili imate bijeg od ostalih kategorija imovina zato što bi se na njima mogao dogoditi značajan pad cijene onda se povećava potražnja za zlatom.“ kaže Marijana Ivanov, profesorica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
No, stvarnost je takva da padala cijena zlata ili rasla, većina Hrvata u njega ipak ne može ulagati.
