O tome zašto je očekivani životni vijek Hrvata u prosjeku gotovo pet i pol godina kraći nego Španjolaca, ali i stanovnika drugih zemalja Mediterana - svatko ima svoje teorije.
"To je do načina života, klime i do više energije za životom", smatra Dalibor iz Bjelovara, dok se sugrađanka Kasandra šali: "Grci su dobri, oni uživaju u maslinovu ulju, feta siru. Možda bismo i mi trebali više".
Ranko iz Bjelovara zaključuje da je za dugovječnost Španjolaca zaslužna tjelesna aktivnost: "One stvari, ako možete, koliko god možete"
Prema najnovijim podacima Eurostata, koji predviđaju očekivani životni vijek pri rođenju, oni rođeni u 2023. u prosjeku bi mogli živjeti sve do 84. godine u Španjolskoj, a u Italiji i Malti - nešto manje. Dugovječnosti se mogu nadati i susjedi Slovenci, dok Hrvati imaju očekivani životni vijek nešto više od 78 i pol godina. Lošije od nas stoje Rumunji s oko 76 i pol godina, te Latvijci i Bugari - s niti 76.
Razlozi za ovu statistiku su različiti - životne navike, dostupnost zdravstvene njege, preventiva, ali i financijska situacija.
"Ako gledamo, granica je Njemačka, Mađarska, Slovenija, gdje je životni vijek dulji, a na ovoj istočnoj strani on je mnogo kraći. Pretpostavljam da je jedna od stvari i mogućnost kupnje zdravih namirnica", tvrdi zamjenik ravnatelja Doma zdravlja Zagreb - Centar Dragan Makar.
Ipak situacija se posljednjih godina poboljšava, 2019. smo bili gdje i sada, pa smo do 2021. pali skoro za 2 godine.
Uz rast u 2022. došli smo do 78,6 godina, na pretpandemijski prosjek koji je narušen za vrijeme trajanja Covid krize. Postoje razlike u regijama, tako izuzev Zagreba - na moru je očekivani životni vijek dulji nego na kontinentu. Koji je razlog tome, pitali smo građane.
Marija Olga iz Zadra pronalazi vrlo specifičan odgovor: "Zato što sam uzela muža iz Srbije, pa me lijepo gladi i miluje i donese plaću da imamo, a sada smo u penziji oboje. Lijepo još uvijek ležimo skupa, hvala Bogu i imamo dar govora, imamo dobrotu i tko god dođe može jesti i piti."
Željko iz Bjelovara ipak odgovor pronalazi u nečem drugom: "Znači imaju čišći zrak, jedu više ribe i navijaju za Hajduk!".
Tonči iz Zadra zaključuje: "Mediteranska hrana je najzdravija na svijetu!", a njegov sugrađanin Igor smatra: "Više spavamo i to je jedan od razloga".
Ranko iz Bjelovara krivca pronalazi u manjku tjelesne aktivnosti: "Mi se dobro najedemo, legnemo pred televizor, uzmemo daljinski, pivicu i to ti je to".
Da se treba kretati, a ne samo sjediti pred televizorom, to svi znamo. Za bolje zdravlje Dom zdravlja Zagreb Centar zato obilježava Tjedan kretanja.
"I pozivam sve gledatelje vaše televizije koji se žele pokrenuti, ako već nisu ili da nastave svoje kretanje u društvu s prijateljima, da se sutra, u 18 sati nađu ovdje, na nasipu kod Savskog mosta", završava Makar.
A s obzirom na to što smo u samom vrhu po debljini u Europi, trčanje, hodanje, vožnja biciklom - sve će dobro doći - za dugotrajniji životni vijek.